Ljudsko srce
From Wikipedia, the free encyclopedia
Srce (lat. cor, cordis), (grč. καρδια) je dvofazna mišićna pumpa koja svojim ritmičkim kontrakcijama prima krv iz vena, i potiskuje je u arterije. Na taj način srce omogućava stalni protok krvi kroz cirkulacioni sistem i normalnu razmenu materija u tkivima. Postojeći fiziološki mehanizmi regulišu srčani ritam i i na taj način prilagođavaju njegov rad (upumpavanje krvi u cirkulaciju), trenutnim potrebama organizma.[1]
Srce | |
---|---|
LJudsko srce: A- aorta, B - leva komora, C - desna komora, D - Plućna vena | |
Koronarne arterije | |
Latinski | cor, cordis |
Gray's | subject #138 1 |
MeSH | Heart |
Srce se nalazi u sredogruđu grudnog koša, neposredno iza grudne kosti između levog i desnog plućnog krila, sa vrhom okrenutim nadole i koso ulevo. Donjom stranom ili bazom srce široko naleže na dijafragmu, koja odvaja grudni koš od abdomena. Srce je sa spoljne strane obmotano tankom dvoslojnom membranom - srčanom kesom, koja ga odvaja od ostalih organa središnjeg dela grudne duplje. Glavna uloga srčane kese je da pokriva srce i štiti ovaj tako važan organ u telu, od raznih unutrašnjih i spoljnih uticaja.[2][3]
Srce je otprilike veličine stisnute pesnice, čija težina varira od 300 do 350 grama. Za jedan minut, u toku 60 do 80 srčanih „otkucaja“ (kontrakcija), kroz srce protekne 5 do 6 litara krvi, što predstavlja minutni volumen srca, i ukupnu količinu krvi u organizmu[3][4].