Šandor Aleksander
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Šandor Aleksander pl. Sesvetski (Zagreb, 5. 4. 1866 - Beograd, 17. 12. 1929) hrvatski plemić, industrijalac, političar, filantrop, mlađi brat Samuela Davida Aleksandera i član ugledne zagrebačke obitelji Aleksander.
Remove ads
Obitelj
Šandor Aleksander, znan kao "Der Berühmte" (Plemeniti), je rođen u Zagrebu 1866 godine u uglednoj židovskoj obitelji Aleksander.[2][3][4] Aleksanderov otac, Jonas Alexander, je bio trgovac koji je preselio u Zagreb iz Gradišća u Austriji. Majka Roza Stern Aleksander je bila iz ugledne i utjecajne zagrebačke židovske obitelji Stern. Aleksanderov otac je bio gradski zastupnik u Zagrebu, član ravnateljstva "Hrvatske trgovačke i obrtničke komore" u Zagrebu i podpredsjednik "Zagrebačke štedionice" (danas Zagrebačka banka). Aleksander je odrastao uz starijeg brata Samuela Davida i dvije sestre: Gizela i Ilka.[4][5] U Zagrebu je pohađao osnovnu i srednju školu. Bio je oženjen sa Karolinom Dragojlom Ebenspanger iz Varaždina. Zajedno su imali kći jedinicu Zoru, rođenu u Zagrebu 18. 9. 1925 Zora je bila udana za židovskog industrijalca Artura Marića. 1944 godine Zora Aleksander je ubijena u Koncentracijskom logoru Auschwitz, a supruga Artura je ubio njegov vozač, agent Gestapoa.[4][6][7]
Remove ads
Poslovna i politička karijera
Nakon školovanja, Aleksander je tri godine radio u zagrebačkom Paromlinu. Poslovno iskustvo je stekao kao partner svojeg oca, u obiteljskoj tvrtki za trgovinu žitom.[4][8] Bio je znan kao osobiti ekonomski ekspert koji je 1924 objavio članak u časopisu "Bankarstvo". Od 1905 do 1910 godine, Aleksander je bio zastupnik u gradskoj skupštini Grada Zagreba.[9] 1909 godine imenovan je osobnim savjetnikom cara Franje Josipa I..[4][10] Aleksander je radio i bio član u više od 60 društava. Bio je član vijeća, podpredsjednik i doživotni počasni predsjednik "Hrvatske trgovačke i obrtničke komore".[4][11] Radio je kao blagajnik, kasnije i kao podpredsjednik "Trgovačkog doma" u Gajevoj 1. Isto tako je služio kao počasni podpredsjednik "Saveza trgovaca za Slavoniju i Hrvatsku".[4][11][12] Radio je u mnogim bankama i tvornicama, pa je tako primjerice bio odbornik, član ravnateljstva i podpredsjednik "Banke za trgovinu, obrt i industriju d.d." u Zagrebu.[4][13][14] Član je nadzornog odbora u "Hrvatskoj vjeresijskoj banci d.d." i "Hrvatskoj trgovačkoj banci d.d.". U "Hrvatskom trgovačkom društvu Merkur" od 1885 je podpredsjednik, 1892 predsjednik, te od 1910 počasni predsjednik.[4][15] U "Merkuru" se zalagao za razvitak strukovnog školstva. Za vrijeme Prvog svjetskog rata osnovao je i bio predsjednik "Ratne štedovne-predujmovne zadruge Merkur". Aleksander je bio većinski dioničar "Prve hrvatske tvornice strojeva" i ljevaonice željeza u Zagrebu. Djelujući u "Društvu za promet stranaca" poticao je razvitak hrvatskog turizma. Isto tako je posjedovao većinski paket dionica "Hotela Schlesinger Palace" (danas Hotel Palace) u Zagrebu.[4]
Remove ads
Čovjekoljublje
Šandor Aleksander je bio veliki dobročinitelj i filantrop, kao i brat mu, koji je darovao veći dio svoje zarade.[4][11] 1908 osnovao je "Društvo za prehranu siromašne školske mladeži pučkih škola grada Zagreba" u Draškovićevoj 7, a u kojem je ujedno bio i blagajnik.[4][16][17] Brinuo se i za "Hrvatsko akademsko društvo" tj. podupira i pomagao siromašne sveučilišne građane. Svako društvo koje je imalo tu sreću da im Šandor Aleksander bude blagajnik, nikada nije imalo financijskih problema. Za vrijeme Prvog svjetskog rata, Aleksander je organizirao i velikim dijelom snosio troškove "Odbora za potpomaganje nezaposlenih i invalidnih namještenika trgovačko-industrijalnih struka i novčanih zavoda", a u kojem je služio kao predsjednik.[18] Najveća mu je zasluga bila, kada je ujesen 1914 u okviru svog dobrotvornog društva "Prehrana" osnovao javnu kuhinju za siromašne građane i obitelji čiji su muškarci bili pozvani na bojište tokom Prvog svjetskog rata.[4][11][16][19] "Prehrana", koja je 1925 procjenjena na veliku svotu od 25 milijuna dinara, je podijelila na milijune obroka, prema nekim izvorima preko 15 milijuna obroka. Početkom rata Aleksander je donirao 1 milijun zlatnih austrijskih kruna kao nepovratni zajam državi, a za što mu je kralj Karlo I. Austrijski dodijelio plemstvo s predikatom "Sesvetski".[4][20]
Smrt i pokop
17. 12. 1929 godine, Šandoru Aleksanderu je naglo pozlilo na balu kraljevske garde Aleksandra I u Beogradu. Umro je u noći sa 17 na 18. 12. 1929 godine. Tijelo Šandora Aleksandera je prebačeno u njegov rodni grad, gdje je uz velik ispraćaj pokopan na Mirogoju. Sve su tadašnje novine vrlo opširno pisale, s iskrenom tugom, o njegovoj smrti i sprovodu.[1][4][21]
Reference
Literatura
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads