1244.

1. 3. - Gruffudd ap Llywelyn ab Iorwerth, brat kralja Gwynedda Dafydda, poginuo je u pokušaju bekstva iz londonskog Towera (njegova četvorica sinova će vladati u Velsu). Dafydd će nakon ovoga sklopiti savez sa velškim kneževima i napadati engleske posede u Velsu.

16. 3. - Katarski križarski rat: francuske kraljevske trupe i križari osvajaju nakon desetomjesečne opsade zamak Montségur, uporište katara na jugu današnje Francuske. Oko 220 ih je spaljeno jer se nisu željeli odreći vjere.
26. 3. - Ugovor iz Almizre o razgraničenju rekonkviste između Jaimea I od Aragona i Fernanda III od Kastilje: postavljena je južna granica Kraljevine Valencie i aragonskog širenja.
30. 3. - Grad Pag dobio povelju slobodnog kraljevskog grada.

proljeće-ljeto? - Obnovljen sukob između Splita i Trogira. Split je pod pritiskom trogirskih saveznika Šubića, Nelipića (Nelipac I je prvi spomenuti član obitelji), županâ Danila, Kristofora i Krajnika, pa bira za kneza bosanskog bana Mateja Ninoslava.
- Splićani i vojska bosanskog bana će pustošiti okolinu Trogira.^[1]
- Uz Split su i drugi protivnici kralja Bele: humski knez Andrija, Poljičani sa Kačićima, župani Brativoj i Vukša...^[1]
- Kralj šalje na Split hrvatskog hercega i bana Dionizija a sam će ići na Bosnu.^[1]
7. 6. - Gvelfi i Gibelini: papa Inocent IV bježi iz Rima - u srpnju stiže u rodnu Đenovu, u listopadu bježi u Francusku.
15. 6. - Kralj Bela je u taboru u Glažu, na međi Usore; hercegu i banu Dioniziju daje povelju kojom mu daje Vrbovec, Hrast i Cerovo brdo u Križevačkoj županiji.^[2]
jun - Hvarezmijci, ostaci vojske horezmijskog vladara Dželaledina Mingburnua, i kurdske Kajmarije, saveznici egipatskog ajubidskog sultana As-Salih Ayyuba, upadaju u križarsku Palestinu, nakon što su napadali Damask.
jun? - Rekonkvista: kastiljski princ Alfonso je zauzeo Lorcu.
29. 6. - Ugarski kralj Bela je sklopio mir sa Mletačkom Republikom, priznaje gubitak Zadra.^[3]

12. 7. - Bitka u splitskom predgrađu, zapaljen je i grad, Splićani navečer šalju poslanike za mir.^[1]
15. 7. - Hvarezmijci zauzimaju Jeruzalem nakon kratke opsade, opustošena je Armenska četvrt i ostatak grada i protjerani Židovi.
19. 7. - Mir sa Splitom: mora priseći na vjernost kralju, selo Ostrog i otok sv. Stjepana pripadaju Trogiru.^[4]
20. 7. - Nakon vojnog pohoda u Bosnu, do grada Glaškog^[5] (Glaža) sklopljen je mirovni ugovor ugarskog kralja i bosanskog bana Mateja Ninoslava.^[6]
- U povelji kralja Bele bosanskom biskupu daje mu povlastice i potvrđuje posjede u Bosni i van nje; mnoge posjede je morao dati ban Ninoslav^[2] U darovnici biskupiji u Đakovu (Dyaco), pominju se Gorjani (terra Gora), Levanjska Varoš (Nevna), Cerna, Tolisa, (Slavonski) Brod...
- prvi put se spominju bosanske župe Uskoplje (crkva sv. Ivana u Dobrošinu^[7]). Pominju se i župe Lepenica.^[8] Lašva, Vrhbosna.

14. 8. - Ugovorom iz Newcastlea sprečen sukob engleske i škotske vojske i rešen granični spor; dogovoreno je venčanje engleske princeze za škotskog princa.

23. 8. - Hvarezmijci su zauzeli i jeruzalemsku Davidovu kulu - nekoliko tisuća kršćana je pušteno, ali je zatim masakrirano. Križari definitivno gube Jeruzalem.

< 25. 9. - Umro je solunski despot, nikejski vazal, Jovan Komnen Duka, nasleđuje ga brat Dimitrije (do 1246); nikejski car Jovan III Duka Vatac namerava zauzeti grad.

17 - 18. 10. - Bitka kod Forbije, tj. Hirbije kod Gaze: Egipatska ajubidska vojska, pojačana Hvarezmijcima, potukla je razne križare i njihove saveznike, Ajubide iz Homsa, Damaska i Keraka. Križarska moć je slomljena (Sedmi križarski rat će krenuti 1248. na Egipat, ali bez uspjeha).

12. 11. - Maroko: marinidski vladar Muhammad ibn Abd Al-Haqq je poginuo u borbi za Meknes sa Almohadima, nasleđuje ga brat Abu Yahya (do 1258).
29. 11. - Papa Inocent IV je stigao u Lion, tu je siguran od cara Fridriha.

10. 12. - Kralj Louis IX od Francuske se teško razboleo, zavjetuje se da će otići u križarski rat.
27. 12. - Papa poziva biskupe u Lion (sljedećeg leta je održan Prvi lionski koncil).

Prvi spomen:
- zamak Klenovnik
- Lobor (possessio Lobur) u Zagorju (kralj ga daruje varaždinskom županu Mihovilu)
- Ozalj, slobodni kraljevski grad.
Pavlini su osnovali prvi samostan u Hrvatskoj, u Dubici na desnoj obali Une, traje do 1465.^[9]
Rostislav Mihajlovič, zet kralja Bele IV, vratio se u Ugarsku iz Haliča/Galicije;^[10] on je zauzeo Premišl uz pomoć ugarske vojske, ali proterao ga je Danilo Romanovič.
Nikejski car Jovan Vatac (52) oženio se Konstanzom von Staufen (14), kćerkom svetog rimskog cara Fridriha, koja dobija ime Ana. Dolazi do skandala jer je Jovan ušao u odnose sa Aninom guvernantom, markizom della Fricca.

Događaji