1247.

Godina From Wikipedia, the free encyclopedia

Remove ads

Godina 1247 (MCCXLVII) bila je redovna godina koja počinje u utorak u julijanskom kalendaru (1. januar).

< | 12. vijek | 13. vijek | 14. vijek | >
< | 1210-e | 1220-e | 1230-e | 1240-e | 1250-e | 1260-e | 1270-e | >
<< | < | 1243. | 1244. | 1245. | 1246. | 1247.. | 1248. | 1249. | 1250. | 1251. | > | >>

Kratke činjenice
Remove ads

Događaji

Januar/Siječanj Mart/Ožujak

  • zima 1246/47 - Mirovni sporazum nikejskog cara [Jovana III i bugarskog Mihaila Asena I: priznata su nikejska osvajanja, Bugarska će podržavati Nikejce protiv latinskog Carigrada.
  • 3. 1. - Umro je Vladislav III, markgrof Moravske i češki naslednik, takođe i vojvoda Austrije, na osnovu braka sa Gertrudom Babenberg. Nasleđuje ga brat Otokar (češki kralj 1253-78).
  • 13. 1. - Građanski rat u Portugalu: Sancho II je uz pomoć kastiljskih snaga pokušao povratiti Leiriju - krajem godine napušta zemlju, a njegov brat Afonso III je praktično kralj.
  • početkom godine - Sastanak tibetanskog duhovnog vođe Sakya Pandite i mongolskog princa Godana. Kaže se da je princ izlečen od ozbiljne bolesti i prihvatio budizam; Pandita će biti prenosnik mongolskog sizerenstva na Tibetu.
  • 16. 2. - Henrik Raspe, njemački antikralj, umro je od zadobijenih rana u sukobu sa Konradom IV, sinom cara Fridriha II. Dolazi do Rata za hesensko-tiringijsko nasleđe (do 1264; Tiringiju će zadržati Raspeov sestrić Henrik III od Majsena, a Hesen će postati posebna landgrofovija).

April/Travanj Jun/Lipanj

  • 30. 4. - Ugovor iz Woodstocka je mirovni sporazum između engleskog kralja Henryja III i gwyneddskog vladara Llywelyna ap Gruffydda, koji se mora pokloniti Henryju i predati neke teritorije.
  • proleće, avgust? - Pošto je isteklo primirje sa Latinima, nikejski car Jovan III nastavlja borbe, uz bugarsku pomoć - povratio je Curulon/Çorlu, Vizje/Vize, Derkos/Durusu i Midiju/Kıyıköy u Trakiji.
  • maj - Spor dubrovačke i barske crkve: dubrovački kanonik Matej je došao u Bar da sprovede odluku o podvrgavanju barskog kaptola dubrovačkoj crkvi, ali nailazi na otpor ("naš gospodin kralj Uroš je nama papa!").[1][2]
  • maj - Umro je Richard de Bures, veliki majstor Templara, nasleđuje ga Guillaume de Sonnac (do 1250).

Jul/Srpanj Septembar/Rujan

  • 10. 7. - Umro je zagrebački biskup Stjepan Babonić (slijediće mu Filip od plemena Churla, Fülöp Szentgróti, 1248-62[4]).
  • jul - Giovanni da Parma je na skupu u Lionu izabran za generalnog ministra franjevaca (do 1257).
  • jul - Četvrta mongolska invazija Koreje: snage na čelu sa Amukanom ulaze u zemlju.
  • 17. 7. - Rekonkvista: Fernando III od Kastilje i Vitezovi Santijaga su opseli Sevillu (do novembra sledeće godine).
  • 27. 7. - Karmelićani: bulom Paganorum incursus papa Inocent IV zvanično imenuje red kao "Braća blažene Device Marije od planine Karmel", poziva biskupe da ih ljubazno prime u dijecezama (ali zbog neprijateljstva svetovnog sveštenstva mora već u oktobru ponoviti poziv).
  • 29. 7. - Haakon IV od Norveške je okrunjen nakon 30 godina na prijestolju, pošto se izmirio s papom.

Oktobar/Listopad Decembar/Prosinac

  • 1. 10. - Bulom Quae honorem conditoris omnium, papa je modificirao Pravilo svetog Alberta za karmelićane, tako da je naglašen zajednički život.
  • 3. 10. - Papine pristaše su izabrale Vilima Nizozemskog za kralja Rimljana (Njemačke) nasuprot Konradu IV, sinu Fridriha II.
  • 15. 10. - Snage ajubidskog egipatskog sultanata zauzimaju Askalon.
  • 1. 11.? - Giovanni da Pian del Carpine se vratio s puta u Mongoliju (dogodine je imenovan za barskog nadbiskupa).

Kroz godinu

  • Prvi spomen župe sv. Ilije kod Varaždina.
  • Rastislav Mstislavić (Mihajlovič) je slavonski ban 1247-48; negde u ovo vreme je osnovana Mačvanska banovina sa Rastislavom kao prvim banom.[1]
  • Papa je prebacio bosansku biskupiju iz dubrovačke pod kaločku nadbiskupiju (koja je zapravo mnogo aktivnija u Bosni, prošle godine su pokrenuli krstaški rat).[2]
  • Raimond II Trencavel se odriče prava na Utvrdu Carcassonne u korist Louisa IX od Francuske.
  • Hetum I, kralj Armenskog Kraljevstva Kilikija, dogovara preko brata Sempada u Karakorumu vazalni status sa mongolskim velikim hanom Güyük Khanom.
  • Pošto je umro Al-Muzaffar Ghazi, novi ajubidski emir Džazire (Mesopotamije) je Al-Kamil Muhammad (do 1260).
  • Japan Kamakura perioda: prvobitni klan Miura je uništen od strane regenta šoguna Hōjō Tokiyorija, ali jedan njegov pristalica će nastaviti ime.
  • Nauka i tehnologija drevne Kine: Qin Jiushao je napisao "Matematički traktat u devet delova" a Song Ci objavljuje "Sakupljene slučajeve ispravljene nepravde", prvu knjigu o forenzičkoj nauci.
Remove ads

Rođenja

  • Giovanni da Montecorvino, franjevački misionar u Kini († 1328)
  • Rašid al-Din Hamadani, perzijski državnik, povjesničar i liječnik († 1318)
  • c. Juraj I. Šubić Bribirski, knez dalmatinskih gradova († 1303)
Remove ads

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1247.
  • 3. 1. - Vladislav III, markgrof Moravske (* ca. 1227)
  • 16. 2. - Henrik Raspe, landgrof Tiringije, njemački antikralj (* ca. 1204)
  • maj - Richard de Bures, veliki majstor Templara
  • 10. 7. - Stjepan Babonić, zagrebački biskup
  • 31. 8. - Konrad Mazovski, vojvoda (* ca. 1187/88)

Reference

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads