1600.

godina From Wikipedia, the free encyclopedia

1600.
Remove ads

Godina 160 (MDC) bila je prijestupna godina koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru odn. prijestupna godina koja počinje u utorak po 10 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.

Ovo je članak o godini 1600.
Kratke činjenice Milenijum:, Vjekovi: ...
Thumb
Giordano Bruno
Kratke činjenice

Ovo je za gregorijanski kalendar bila sekularna prestupna godina - deljiva sa 100 ali i sa 400; sledeća je bila 2000.

Kratke činjenice
Remove ads

Događaji

  • 1. 1. - Kraljevina Škotska usvojila 1. januar za početak godine - ranije je to bilo 25. marta, pa je 1599. trajala malo preko 9 meseci.
  • 24. 1. - Sebald de Weert možda otkrio Falklande.
  • 27. 1. - Koprivnički kapetan Alban Grasswein provalio do Slatine, zarobio Murat-agu i poharao okolna sela[1].
  • 1. 2. - Hrvatski sabor se žali zbog toga što su Štajerci naselili "Vlahe" na crkvenim i plemićkim zemljama i jer krajiški kapetani drže Vlahe pod svojom kontrolom[2].
  • 4. 2. - Tycho Brahe i Johanes Kepler se prvi put sreli (u Češkoj).
  • 17. 2. - Giordano Bruno spaljen na lomači u Rimu.
  • 19. 2. - Kolosalna (VEI-6) eksplozija vulkana Huaynaputina u južnom Peruu će izazvati par ledenih zima na severnoj polulopti i Rusku glad 1601-03.
  • april - Spahijska pobuna u Carigradu, ubijena Esperanza Malchi, kira (kontakt sa spoljnim svetom) Safiye Sultanije.
  • 19. 4. - Sa holandskog broda Liefde, ostatka trgovačke ekspedicije, preživeli su se iskrcali na japanskoj obali; među njima su i William Adams, prvi Englez u Japanu, i Jan Joosten van Lodensteijn, koji će postati "zapadni samuraji", šogunovi saradnici.
Thumb
Mihajeva kontrola maj - septembar 1600
  • svibanj, prvih dana - Ivanićki kapetan Gašpar Gleispach provaljuje u pakrački sandžak i dovodi 828 "Vlaha"[1].
  • 6. 5. - Vlaško-erdeljski vojvoda Mihaj Hrabri u Moldaviji zauzeo Sučavu, porazivši Žigmunda Batorija i moldavskog kneza Jeremiju Movilu - Mihaj će do septembra tako biti na čelu sve tri istorijske rumunske zemlje.
  • lipanj - srpanj - Na inicijativu generala Lenkovića doselila se prva veća grupa "Vlaha" u (užu) Hrvatsku; u kolovozu im daje opustelu zemlju oko Gomirja[1] (kaluđeri podižu manastir Gomirje).
  • 2. 7. - Osamdesetogodišnji rat: bitka kod Nieuwpoorta je taktička anglo-holandska pobeda.
  • 29. 7. - Adolf von Schwarzenberg poginuo tokom gušenja vojničke pobune u Pápi; u ovo vrijeme veliki vezir Damad Ibrahim-paša prešao Dunav kod Osijeka[3].
  • 8. 8. - U Gracu spaljeno 10.000 protestantskih knjiga.
  • 8. 9. - Ibrahim-paša započeo opsadu Velike Kaniže, vojska na čelu s vojvodom de Mercœurom pokušavala pomoći tvrđavi[3].
  • 18. 9. - Bitka kod Mirăslăua - Giorgio Basta porazio Mihaja Hrabrog i Baba Novaka u Erdelju - Mihaj gubi tu zemlju; takođe tokom ovog meseca Poljaci vratili Jeremiju Movilu na čelo Moldavije.
  • 22. 9. - Mlečani se iskrcali sa 300 Arbanasa i opljačkali grad Ledenice, od kastela ih suzbio Martin Posedarski i dr.[4].
Thumb
Velika Kaniža pod turskom vlašću 1600-1690

Tokom/tijekom godine

  • Deli Marko ranjen, zarobljen i poslan u Carigrad odakle je kasnije pobegao[5].
  • Popaljeni neki gradovi u turskoj Slavoniji[6].
  • 1597-1600 - Mnogi Vlasi/Srbi se preselili iz osmanske u habsburšku Slavoniju; 1600-05 veće naseljavanje Srba u užu Hrvatsku (Gomirje, Vrbovsko, Moravice, Lič), ali i kasnije tokom stoleća[7].
  • Legrad nakratko pod turskom vlašću.
  • 1599-1600 - U Hrvatskoj hara kuga.
  • Šekspir: A Midsummer Night's Dream i The Merchant of Venice.
  • De Magnete Williama Gilberta objašnjava Zemljino magnetsko polje.
  • Dželalijske pobune: Karayazici Abdulhalim potkupljen (i zavaran) tako što je postavljen za sandžakbega u Amasiji[8].
  • Počeo Poljsko-švedski rat (1600-1611): u pitanju je Livonija i porodični sukob između Sigismunda III Vase i strica Karla IX.
Remove ads

Rođenja

Remove ads

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1600.
  • 17. 2. - Giordano Bruno, filozof (* 1548)
  • april - Esperanza Malchi, saradnica Safiye-sultanije
  • 4. 5. - Jean Nicot, diplomata po kome je nazvan nikotin (* 1530)
  • 29. 7. - Adolf von Schwarzenberg, habsburški vojnik (* 1547)
  • septembar - Claude Le Jeune, kompozitor (* 1528-30)
  • 13. 12. - Šimun Budinić, književnik (* 1530-35)
  •  ? - Gelibolulu Mustafa Âlî, osmanski istoričar i književnik (* 1541)
  •  ? - Bâkî, osmanski pesnik (* 1526)
  •  ? - Mustafa Selaniki, osmanski istoričar

Reference

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads