1615.
godina From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Godina 1615 (MDCXV) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u nedjelju po 10 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.
- Ovo je članak o godini 1615.

Remove ads
Događaji
- zima 1614/15? - Mletačka flota napada Lovran, Rijeku, Karlobag i Vinodol[1].
- siječanj - Pojačana posada u Petrinji zbog turske opasnosti[2].
- 15. 1. - Marčanski episkop Simeon Vretanja se žali nadvojvodi Ferdinandu na "bezobzirnost i rđav postupak prema Srbima krajišnicima" - jesu li Srbi vojnici ili kmetovi, neka ih ne tuku gvozdenim palicama tokom radova, od njih se traže crkvene i svetovne dažbine i arbitrarne globe[3]; generalu i dalje plaćaju "harač", vrstu reketa koji su plaćali dok su još bili u Turskoj[4].
- 16. 2. - Ludbreški vlastelin Benko Turoc imenovan za hrvatskog bana (ali ni on ne dobija banderij tj. zastavu niti mu je određena plaća), takođe postaje i kraljevski tajni savjetnik[2].
- 10. 3. - U Glazgovu obešen jezuita John Ogilvie, kasnije svetac.
- 6. 5. - Sklopljen mir između cara Matije i Gabrijela Betlena koji je priznat za erdeljskog kneza.
- 4. 6. - Tokugawa Ieyasu zauzeo zamak Osaka, Toyotomi Hideyoshi izvršio sepuku, a njegov klan je uništen - sledi 250 godina mira u Japanu.
- 14. 6. - Holanđani Jacob Le Maire i Willem Schouten krenuli na putovanje oko sveta.
- 1. 7. - Prvi trgovački sporazum između Austrije i Osmanskog carstva (proširen 1617).
- 27. 7. - Lamoral von Taxis imenovan od cara Matije za naslednog generalnog upravnika pošta.
- ljeto? - Mletački knez Paga poginuo sa većinom vojnika prilikom napada na Karlobag[1].
- 29. 8. - Mlečani pobili starce, žene i djecu u Novom Vinodolskom dok je posada bila odsutna; zapalili kaštel, sasekli ljude i odneli robu[1][2].
- 4. 9. - Kralj Matija odredio Srpsku (tj. "Vlašku") komisiju kako bi se Srbi krajišnici potčinili svetovnoj i crkvenoj vlasteli (radi od 1618.)[2][5].
- 12. 10. - Hrvatski sabor: odluke o ojačavanju tvrđava zbog turske opasnosti, naređeno izvesnom Nikoli Nagyu iz Varaždina da napusti Hrvatsku u roku od 15 dana jer je protestant[2].
- oktobar - Spánverjavígin: 31 baskijski kitolovac ubijen kod Islanda.
- jesen - Mlečani poraženi kod Trsta[6].
- novembar - Biskup Domitrović moli nadvojvodu Leopolda da mu potčini Srbe na imanjima zagrebačke biskupije (odavno je istekao period oslobađanja od feudalnih obaveza)[3].
- 21. 11. - Luj XIII se u Bordou venčao sa špansko-portugalskom infantom Anom Austrijskom.
- 25. 11. - Mladi špansko-portugalski princ Filip se u Bordou venčao sa francuskom princezom Elizabetom.
- 2. 12. - Novi mletački dužd je Giovanni Bembo, stari borac protiv uskoka - prva odluka mu je objava rata Austriji - Uskočki rat (poznat i kao Gradiški rat, po mestu na Soči).
- 25. 12. - Mlečani uništili Lovran[6].
- decembar, krajem - Mletačka vojska se iskrcala u austrijskoj Istri, uništava naselja artiljerijom[1].
Kroz godinu
- Mletačka blokada Senja i hrvatskog primorja.
- Lički i bihaćki Turci upadali u Hrvatsku, stradali i Srbi[3]; zapaljene kuće ispod Turnja[2].
- Erdedijevi postaju vrhovni petrinjski kapetani[7].
- Sofi Sinan-paša podigao džamiju u Prizrenu.
- Početak aktivnosti zografa Georgija Mitrofanovića[8].
- Longin je zahumsko-hercegovački episkop 1615-43.
- 1614-15 - Japanski diplomata Hasekura Tsunenaga na misiji u Evropi (Španija, Francuska, Vatikan).
- Persijanci uništili gruzijski manastir David-Garedži i ubili monahe - Abasova invazija Gruzije će dovesti do obnove rata sa Osmanlijama.
- Abas Veliki uz englesku pomoć isterao Portugalce iz Comorão-a tj. Bandar Gümrük-a, koji će po sebi nazvati Bandar Abas ("Abasova luka").
- Thomas Roe je prvi engleski diplomata u Indiji, na Džahangirovom dvoru.
- Miguel de Cervantes objavio drugi deo "Don Quijota".
- Johannes Kepler u svrhu izračunavanja zapremine bačvi otkrio metod numeričke integracije kasnije nazvan Simpsonovo pravilo.
- Felipe Guaman Poma de Ayala u ovo vreme završio hroniku Perua.
- Zabrana hrišćanstva proširena na ceo Japan.
Remove ads
Rođenja
Smrti
- 31. 1. - Claudio Acquaviva, poglavar jezuita (* 1543)
- 27. 3. - Marguerite de Valois, "kraljica Margo" (* 1553)
- 1. 4. - Miklós Istvánffy, istoričar (* 1538)
- 4. 5. - Adriaan van Roomen, matematičar (* 1561)
- 22. 5. - Jakov Lukarević, povjesničar (* 1547)[9]
- 1. 6. - Al-Burini, osmansko-arapski hroničar
- 16. 10. - Ferenc Forgách (ostrogonski nadbiskup) (* 1560)
- 31. 10. - Marcantonio Memmo, mletački dužd (* 1536)
- novembar - Edward Wright, matematičar i kartograf (* 1561)
Reference
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads
