1553.

godina From Wikipedia, the free encyclopedia

Remove ads

Godina 1553 (MDLIII) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju (1. jan./sij. po julijanskom kalendaru).

Ovo je članak o godini 1553.
Kratke činjenice Milenijum:, Vjekovi: ...
Kratke činjenice
Remove ads

Događaji

  • 6. 1. - Dugali Malkoč-beg porobio Kreščiće, Alutnicu i okolicu Kostajnice[1].
  • 19. 3. - Kralj Ferdinand poslao Antuna Vrančića u Budim, gdje će sa Ali-pašom sklopiti primirje na pol godine.
  • 26. 5. - Ferdinand povjerio Erdelj branitelju Jegra Istvánu Dobu.
  • 6. 6. - Antun Vrančić imenovan pečujskim biskupom i poklisarem u Carigrad[2].
  • jun - Prva od pet bitaka kod Kavanakadžime u Japanu (Takeda Shingen i Uesugi Kenshin).
  • 9. 7. - Drugi markgrofovski rat: u Bitci kod Sievershausena Moritz Saski porazio katolike ali smrtno ranjen.
  • 10. 7. - Četiri dana nakon smrti mladog kralja Edwarda VI za kraljicu Engleske i Irske proglašena Lady Jane Grey, što ostaje devet dana.
  • 19. 7. - Nakon odlaska vojvode od Northumberlanda, Krunsko veće u Londonu promenilo stranu i proglasilo Mary I za kraljicu - Jane je zatočena a Mary stiže u grad 3. 8..
  • 24. 8. - U potrazi za Severoistočnim prolazom Englez Richard Chancellor stigao do ruskog Arhangelska, zatim putuje i u Moskvu kod cara Ivana.
  • 24. 8. - Franko-otomanska Invazija Korzike: zauzeta Bastija.
  • 27. 8. - Vrančić u Carigradu: sultan pristaje na primirje od pet godina samo ako se Erdelj vrati mlađem Zapolji.
  • 28. 8. - Sulejman I počinje treći pohod na safavidsku Persiju (do 1555).
  • septembar-oktobar - U Engleskoj uhapšeni protestantski biskupi i vraćeni katolički, nova kraljica poništava versku politiku prethodnika.
  • 6. 10. - Osmanski prestolonaslednik Šehzade Mustafa ubijen po očevom naređenju - janičari krive velikog vezira Rustem-pašu koji će na par godina biti zamenjen Kara Ahmed-pašom.
  • listopad - Kuga u Slavoniji, naročito okolici Zagreba[3].
  • 27. 10. - Michael Servetus spaljen kao jeretik u protestantskoj Ženevi.
  • 12. 11. - Poslije nekoliko godina svršena parnica između bana Nikole Zrinskog i turopoljskih plemića - on im daje kastel Lukavec a oni se odriču odštete[4].
  • 15. 11. - Pronađena Himera iz Areca, primer etrurske umjetnosti.
  • 18. 12. - U Beču uginuo slon Soliman.
  • 25. 12. - Araukanski rat, Bitka kod Tucapela: Lautaro porazio Špance, poginuo guverner Čilea Pedro de Valdivia.

Tokom/tijekom godine

  • Kralj Ferdinand odlučio držati stalnu vojsku u Hrvatskoj i Slavoniji koju će plaćati Štajerska, Kranjska i Koruška, prvi kapetan Ivan Ungnad[5], Ivan Lenković, koji je postao kapetan hrvatske krajine, napravio nacrt obrane hrvatske i slavonske krajine[6].
  • Petar Erdedi spalio Gradišku.
  • Banja Luka sedište sandžak-bega.
  • 1553-55 - Misija Hansa Dernschwama od kralja Ferdinanda sultanu Sulejmanu, prolazi i kroz Srbiju: prostor oko puta opisuje kao pust, neobrađen i zarastao[7].
  • Pavao Zondi osniva Collegium Illyrico-Hungaricum u Bolonji.
  • Dubrovački danak turskom caru iznosi 13.000 ugarskih dukata godišnje[8].
  •  ? Hrvatske haramije zarobile turskog vojvodu Murata[9].
  • Kuga u Kopru, stanovništvo se od 8000 smanjilo na 2310[10].
  • Rukopis najranijeg potpunog teksta Danilovih nastavljača u Mileševi, odmah zatim u Hilandaru[11].
  • Proširen Spoljni grad Pekinga; u ovo vreme prvi put utvrđen Šangaj.
  • Portugalci dobili pravo da podignu privremene šupe u Makaou.
Remove ads

Rođenja

  • 14. 5. - Marguerite de Valois, francuska kraljica († 1615)
  • 23. 11. - Prospero Alpini, botaničar († 1617)
  • 13. 12. - Henri IV, kralj Francuske i Navare († 1610)
  • Filaret, patrijarh moskovski, († 1633)

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1553.

Reference

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads