Alta
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Alta (tradicionalno: Álaheadju; kvenski finski: Alattio) je grad i istoimena općina; sedma po veličini u Norveškoj. Grad je smješten na krajnjoj sjevernoj obali Norveške, u administrativnoj regiji Finnmark, čije je upravno središte.
Alta je dobila ime po fjordu Altafjordenu, u čijem se zaljevu nalazi, na utoku rijeke Altaelva čiji je kanjon najveći u Skandinaviji.
Prapovijesni petroglifi Alte su upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 1985. godine.
Remove ads
Historija
Još u kameno dobu se na području današnje općine Alta vadio kvarcit od kojega je rađeno oruđe i oružje koje se može pronaći širom sjeverne Norveške. Po uzoru na jedan vrh koplja koji je pronađen tu, 1976. godine je izrađen grb grada Alte[1]
U okolici grada nalaze se brojni petroglifi koji su rađeni od 4200. do 500. pne. Oni pripadaju kulturi Komsa koja je dobila ime po planini u općini Alta gdje su pronađeni prvi arheološki ostaci ove kulture.
God. 1838. osnovana je općina Alta. God. 1854., u Alti su pogubljeni vođe pobune Saamija (Kautokeino buna), Mons Somby i Aslak Hætta, koji su sahranjeni uz crkveno groblje u selu Kåfjordu nadomak Alte. Njihove glave su sahranjene uz njihova tijela, tek nakon protesta Saami aktivista 1997. godine, nakon što su 140 godina bile u Sveučilišnoj bolnici Kralj Fridrik u Oslu.
Tijekom Drugog svjetskog rata njemački bojni brod Tirpitz se poslužio fjordom Kåfjordom kao lukom, gdje su ga oštetili saveznički avioni.
God. 1979., Saami aktivisti i borci za zaštitu prirode su tjednima demostrirali i borili se građanskim neposluhom protiv izgradnje brane za hidroelektranu na Altafjordenu (Altasaken). Brana je ipak naposlijetku izgrađena i rijeka još uvijek pruža bogat ulov lososa.
Zbog konstantnog povećanja broja stanovnika 1999. godine Alta je postala gradom.
Remove ads
Znamenitosti
Svjetska baština Petroglifi Alte (Helleristningene i Alta) su otkriveni 1972. godine, i od tada je pronađeno oko 5000 kamenja s urezanim crtežima. Najveći lokalitet je Jiepmaluokta, oko 4 km od središta grada Alta, gdje je pronađeno oko 3000 pojedinačnih petroglifa, te je taj lokalitet pretvoren u muzej na otvorenom (Alta muzej). Najstariji crteži potječu iz oko 4200. pne. dok su najmlađi iz oko 500. pne. Oni prikazuju prapovijesnu kulturu lovaca-sakupljača koji su lovili i kontrolirali krda sobova, pravili brodove, ribarili i prakticirali šamanske rituale kojima su obožavali medvjede i druge životinje. Ovi petroglifi su jedini spomenici iz kojih se može spoznati nešto o Komsa kulturi, za koju se vjeruje da je daleki predak naroda Saami.
Alta muzej na otvorenom 
Ograđeno krdo jelena; dokaz pripitomljavanja sobova 
Interakcija čovjeka i soba 
Brodovi i apstraktni simboli 
Obala Langfjordena
Remove ads
Gradovi prijatelji
Alta ima ugovore o partnerstvu s
Reference
Vanjske veze
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads