Dinara

Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dinara dijeli Livanjsko polje od Sinjskog, te čini prirodnu granicu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Ovo je glavno značenje pojma Dinara. Za brdo istočno od Omiša, v. Omiška Dinara.

Dinara
Pogled na Dinaru s Kninske tvrđave
Visina	Troglav - 1913 m Sinjal (Dinara) - 1831 m
Ostali vrhovi	Badanj - 1281 m
Planinski masiv	Dinaridi
Lokacija
Država	Hrvatska  Bosna i Hercegovina
Najbliža mjesta	Knin Sinj Livno
Geologija
Starost	Mezozoik

Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok u duljini od 84 km (druga po duljini planina u Dinarskom gorju nakon Velebita), između rijeke Cetine na jugozapadu i Livanjskog polja na sjeveroistoku. Na jugoistočnom dijelu planinski masiv Dinare prelazi u Kamešnicu. U geografskim pojmovima planinski prostor od Slovenskih Alpa do Šarskih planina često se naziva Dinaridi.

Najviši vrh, Troglav (1913 m) nalazi se u BiH, a vrh Sinjal ili Dinara (1831 m) najviši je vrh u Hrvatskoj (nakon njega slijede po visini Kamešnica (1809 m), Biokovo (1762 m), Velebit i druge planine). Često se umjesto naziva za vrh Sinjal upotrebljava i ime planine - Dinara, pa čak takvo imenovanje preteže u zemljopisnim kartama i publikacijama.

Park prirode

Park prirode Dinara obuhvata područje masiva Dinare (Dinara, Troglav i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te kraška polja (Hrvatačko, Paško i Vrličko) uz Cetinu. Park je 12.-ti park prirode u Republici Hrvatskoj. Područje parka prirode je važno zbog očuvanih prirodnih vrijednosti, bogate georaznolikosti, brojnih divljih vrsta biljnog i životinjskog svijeta, endema te cjelokupne raznolikosti prirodnih i poluprirodnih staništa, vrijednosti proizašlih iz višestoljetne tradicije ljudskog korištenja prostora, autohtonih pasmina i sorata te bogatog kulturnog i povijesnog nasljeđa sačuvanog u brojnim arheološkim nalazima i na kulturno-povijesnim lokalitetima.^[1]