Glavonošci

Glavonošci (latinski: ) su mekušci koje karakteriše bilateralna simetrija i kod kojih se od stopala obrazuju ručice i mišićni levak. Većina glavonožaca ima redukovanu ili sasvim zakržljalu ljušturu, koja kao rudiment postoji u unutrašnjosti tela (npr. sipina kost). Jedini oblik sa spoljašnjom, spiralnom ljušturom je nautilus za koga se smatra da je star oko 350 miliona godina . Pripadaju im mekušci koji žive isključivo u morima. Predstavljaju jednu od najnaprednijih grupa među beskičmenjacima.

Sepia
Naučna klasifikacija
carstvo (Regnum)	životinje (Animalia)
tip (Phylum)	mekušcii (Mollusca)
klasa (classis)	glavonošci (Cephalopoda)
potklasa (subclassis)	koleoidea (Coleoidea)
red (Ordo)	sipe (Sepioidea)
Cuvier, 1797.

Njihovo telo je građeno od:

• glave, na kojoj se nalaze ručice i mišićni levak koje opkoljavaju usni otvor;
• trupa, u kome je utrobna kesa u kojo su unutrašnji organi.

Broj ručica oko usnog otvora je 8, 10 ili više. Ručice su mišićni i jako pokretljivi organi, koji po unutrašnjoj površini imaju pijavke.

Prema broju ručica glavonošci se označavaju kao:

• oktopodi (Octopoda), među kojima je najpoznatiji rod hobotnica (Octopus) čiji predstavnici su među najvećim beskičmenjacima
• dekapodi (Decapoda), čiji poznatiji rodovi su sipa (Sepia) i lignja (Loligo).

Glavonošci na Wikimedijinoj ostavi