Herentals
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Herentals je grad i općina od 28,194 stanovnika[1] na sjeveru Belgije u Provinciji Antwerpen.
Remove ads
Geografija
Herentals se nalazi udaljen 43 km istočno od Antwerpena, na spoju Kanala Bocholt-Herentals sa Albertovim kanalom.
Historija
Herentals je prvi put dokumentiran 1150. kao selo oko crkve sv. Waldetrude, koje je vjerojatno bilo feud biskupije iz Monsa. Nešto sjevernije duž rijeke Nete u isto vrijeme izraslo je trgovište.[2]
Budući da su interesi ta dva naselja bili rivalski brabantski vojvoda Hendrika I dodjelio je Herentalsu 1209. gradska prava. Promocija Herentala u slobodni grad dala je novi impuls trgovištu na sjeveru, koje je još prije 1253. podiglo hospicij a nakon 1266. i beginaž.[2]
Herentals je svoj zenit imao u drugoj polovici 14. vijeka. Paralelno sa njegovim ekonomskim, rastao je i njegov politički značaj, tako da je Herentals 1356. postao prijestolnica Markgrofovije Antwerpen i punih pedeset godina zamijenio Antwerpen.[2] To je bilo vrijeme kad su izgrađeni samostani, bedemi, gradska vrata (Bovenpoort i Zandpoort) i palača tkalaca (15. vijek), koja je kasnije pretvorena u gradsku vijećnicu. Istovremeno je postao i snažan garnizon, što mu je donjelo brojne nevolje tokom 17. i 18. vijeka, pa je zapao u krizu.[2]
Herentals se tokom 19. vijeka ekonomski oporavio, nakon što su proradile dvije tvornice tekstila i željezara, a krajem vijeka i tvornica obuće. Ona je bila inicijator procvata Industrije kože i obuće koja je potrajala sve do izbijanja Drugoga svjetskog rata. Povoljan položaj grada utjecao je na to da je postao važno raskršće kanala i željezničkih pruga.[2]
Nakon rata se 1964. važna kompanija iz prehrambene industrije De Beukelaer - Parein preselila se iz Antwerpena u Herentals.[2]
Herentals je 1977. kooptirao susjedna naselja Noorderwijk i Morkhovenom, pa mu se broj stanovnika povećao od 18,000 na 25,000.[2] U novije vrijeme grad je podigao industrijsku zonu na površini od 220 hektara.[2]
Remove ads
Znamenitosti
Najveća znamenitost nalazi se u centru grada, to je palača tkalačkog ceha, izgrađena početkom 15. vijeka. Ona je 1512. gotovo potpuno uništena u požaru, pa je 1534. rekonstruirana. Nakon tog je adaptirana u gradsku vijećnicu i više puta restaurirana, posljednji put 2010.[3]
Njen zvonik visok 35 metra sa Karijonom od 50 zvona teškim 4 tone, uvršten je 1998. na UNESCO-vu Listu evropske svjetske baštine kao lokalitet Zvonici u Francuskoj i Belgiji.[3]
Znamenitost je i beginaž osnovan još prije 1266., koji je srušen za Nizozemske revolucije. Nakon povratka španjolske vlasti u Herentals, magistrat je 1590. dopustio obnovu beginaža, koji radio do 1951. kad je umrla posljednja beginka.[4]
Pobratimski gradovi
IJsselstein, Nizozemska[5]
Reference
Vanjske veze
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads