1534.
godina From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Godina 1534 (MDXXXIV) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak (1. jan./sij. po julijanskom kalendaru).
- Ovo je članak o godini 1534.
Remove ads
Događaji
- 30. 1. - Franjo Keglević, Petrov sin, dobio opatiju u Topuskom.
- 27. 2. - Jeronim Zadranin predlaže kralju Ferdinandu da skine Petra Kružića s kliske kapetanije, jer njegovi uskoci ne miruju (uprkos primirju s Turcima)[1].
- + Anabaptisti na čelu sa Janom Matthysom zauzeli grad Münster i sprovode svoje ideje (Matthys poginuo u aprilu).
- april - Hajrudin Barbarosa povratio Koroni, Patras i Naupakt od Španaca.
- 17. 4. - Sir Thomas More zatočen u londonskom Toweru zbog protivljenja kraljevom novom braku i raskidu sa papom.
- 20. 4. - Jacques Cartier krenuo u potragu za Severozapadnim prolazom, do septembra istražuje Newfoundland i zaljev St. Lawrenca.
- 25. 4. - Francisco Pizzaro ustanovio Jauju (Hauhu) za privremeni glavni grad Perua; tu su iste godine pronađena ogromna skladišta hrane, odeće i dragocenosti - izvor ideje o Zemlji Dembeliji?.
- proleće - Pod kraljevim pritiskom, posednici grada Žumberka ustupili taj grad srpskim uskocima (350 kuća, naselja proširena i na područje Metlike, Kostanjevca, Frauenbruna i Pletarja)[2].
- 11. 6. - Osmansko-safavidski rat (1532-1555): Sulejman I krenuo u irački pohod.
- lipanj - Bosanski i hercegovački sandžak neuspješno opsjedaju Klis 28 dana.
- 4. 7. - Za kralja Danske i Norveške izabran protestant Kristijan III - dolazi do građanskog rata (Grofov rat 1534-36).
- jul-avgust - Barbarosa hara italijanskim obalama od Kalabrije do Lacija, zatim osvaja Tunis (16. 8.) od hafsidskog vladara, španskog vazala.
- 15. 8. - Ignacije Loyola i šestorica prijatelja osnovali Družbu Isusovu.
- kolovoz - Tamás Nádasdy se vraća iz Zapoljine u Ferdinandovu stranku[3].
- 29. 9. - Turski poverenik u Ugarskoj Lodovico Gritti poginuo u Erdelju.
- 13. 10. - Alessandro Farnese izabran za papu pod imenom Pavao III. (do 1549).
- oktobar - Otomanska ambasada u Francusku (1534) stigla u Marsej.
- 18. 10. - Afera plakata: u nekoliko francuskih gradova osvanuli hugenotski antikatolički plakati - kralj François okončava pomirljivu politiku, sledi represija.
- novembar - Engleski parlament donosi prvi Zakon o supremaciji - kralj Henry VIII je poglavar Crkve Engleske.
- 30. 11. - Sastanak hrvatskog nižeg plemstva u Ripaču, traže od kralja da imenuje bana.
- 4. 12. - Osmanlijske snage zauzele Bagdad bez otpora (drže ga, u prvom periodu, do 1623).
- + Ferdinandova povelja Ljudevitu Pekriju od Petrovine: obećaje mu da će ga imenovati za bana, kao i gradove Medvedgrad, Rakovec i Lukavec, koje treba otkupiti od udovice Nikole Zrinskog[4].
- 6. 12. - Sebastián de Belalcázar sa 200 naseljenika osniva novi Quito, nakon što je inkanski general Rumiñahui zapalio stari.
Tokom/tijekom godine
- Vojvoda Radoje Hrabren Miloradović podigao crkvu Sv. Nikole u Trijebnju.
- Manco Inca Yupanqui krunisan za vladara Inka.
- Osnovan Cambridge University Press.
- François Rabelais objavio "Gargantuu".
- Objavljivanjem Starog zavjeta kompletirana Luterova biblija.
Remove ads
Rođenja
- 6. 1. - Pavao Skalić, hrvatski pustolov i humanist-polihistor († ca. 1575)
- 23. 6. - Oda Nobunaga, japanski ratnik († 1582)
Smrti
- 5. 3. - Antonio da Correggio, slikar (* 1489)
- mart - Ajše Hafsa Sultan, majka Sulejmana I (* ca. 1479)
- 20. 4. - Elizabeth Barton, časna sestra (* ca. 1506)
- 25. 9. - papa Klement VII. (* 1478)
- 29. 9. - Lodovico Gritti (Alvise Gritti), turski namesnik Ugarske (* 1480)
- Jakov Ilijin Bunić, dubrovački knez i pisac (* 1469)
- Nikola III. Zrinski, velikaš (* ca. 1489)
- Stefan VIII Batori, erdeljski vojvoda (* 1477)
- Caitanya Mahaprabhu, hinduistički svetac (* [[1486)
- pribl. - Antonio Pigafetta, istraživač (* ca. 1491)
Reference
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads