Konstanta

Konstanta (od lat. constans, genitiv constantis: nepromjenljiv, postojan) ili stalnica je veličina koja zadržava istu vrijednost tijekom nekog procesa, promjenâ drugih veličina ili okolnosti.

Gravitacijska konstanta G igra ključnu ulogu u Newtonovom zakonu univerzalne gravitacije.

Apsolutna konstanta ne mijenja se pri bilo kakvoj promjeni uvjeta, nego ima stalnu vrijednost, na primjer gravitacijska konstanta, Planckova konstanta, plinska konstanta, brzina svjetlosti.

Relativna konstanta ovisi o promjeni veličina koje na nju utječu, dok je o svima ostalima neovisna (na primjer vrelište neke tvari konstanta je samo uz stalan atmosferski tlak).

U matematici, konstanta je veličina u jednadžbi koja je nepromjenljiva s obzirom na zadane operacije, na primjer u funkciji:

${\displaystyle f(x)=a\cdot x+b}$

a i b su konstante, a x je varijabla ili promjenjivica. Konstantnom se naziva bilo koja funkcija koja postiže samo jednu vrijednost, na primjer:^[1]

${\displaystyle f(x)=3}$

Fizikalne konstante

Glavni članak: Fizikalne konstante

Fizikalna konstanta, prirodna konstanta ili stalnica je fizikalna veličina čija se vrijednost u proračunima uzima kao stalna, a može biti utvrđena definicijom, mjerenjem ili dogovorom, a pojavljuju se pri matematičkom opisivanju prirodnih zakona.^[2]

Naziv konstante	Znak	Vrijednost konstante
brzina svjetlosti u vakuumu	c0 ili c	2,99792458·108 m·s−1
dielektričnost vakuuma	ε0	8,854·10−12 C2·N−1·m−2
permeabilnost vakuuma	μ0	4π·10−7 T·m·A−1
impedancija vakuuma	Z0	376,73 Ω
Coulombova konstanta	κ	9·109 N·m2·C−2
Opća (Newtonova) gravitacijska konstanta	G	6,67·10−11 N·m2·kg−2
Planckova konstanta	h	6,626·10−34 J·s
Planckova duljina	lP	1,616·10−35 m
Planckova masa	mP	2,176·10−8 kg
Planckova temperatura	TP	1,417·1032 K
Planckovo vrijeme	tP	5,391·10−44 s
masa protona	mp	1,6726·10−27 kg 938,27 MeV·c−2
masa neutrona	mn	1,675·10−27 kg 939,57 MeV·c−2
masa elektrona	me	9,109·10−31 kg 0,511 MeV·c−2
Comptonova duljina	λC	2,43·10−12 m
masa alfa-čestice	mα	6,64·10−27 kg
Bohrov polumjer	a0	5,29·10−11 m
Rydbergova konstanta	R	1,1·107 m−1
elementarni naboj	Qe ili e	1,6·10−19 C
unificirana jedinica atomske mase	u	1,66·10−27 kg
Avogadrova konstanta	NA	6,022·1023 mol−1
molarni volumen plina	Vm	2,24·10−2 m3·mol−1
Boltzmannova konstanta	k	1,38 ·10−23 J·K−1
Faradayeva konstanta	F	9,649·104 C·mol−1
plinska konstanta	R	8,314 J·K−1·mol−1
Stefan–Boltzmannova konstanta	σ	5,67·10−8 W·m−2·K−4
Wienova konstanta	C	2,9·10−3 m·K
standardni atmosferski tlak	p0	101325 Pa
standardna temperatura	T0	273,15 K
apsolutna nula	θ0	-273,15 °C
brzina zvuka u zraku pri 20 °C	v	340 m·s−1
ubrzanje Zemljine sile teže	gn	9,80665 m·s−2
polumjer Zemlje	rZ	6,37·106 m
masa Zemlje	mZ	5,97·1024 kg