Kvantitativna lingvistika

From Wikipedia, the free encyclopedia

Remove ads

Kvantitativna lingvistika (KL) je poddisciplina opće lingvistike ili, još konkretnije, računarske lingvistike. Kvantitativna lingvistika istražuje jezike koristeći prije svega statističke metode u cilju formuliranja jezičnih zakona, odnosno, opće teorije jezika u smislu skupa međusobno povezanih jezičnih zakona.[1] Kvantitativna lingvistika je empirijski zasnovana na rezultatima jezične statistike, polja koja se može tumačiti kao statistika jezika ili kao statistika bilo kojeg jezičnog objekta.

Lingvistika
discipline
fonetika
fonologija
morfologija
sintaksa
semantika
pragmatika
leksikologija
leksikografija
stilistika
lingvistika teksta
analiza diskursa
primijenjena lingvistika
sociolingvistika
generativna lingvistika
kognitivna lingvistika
računarska lingvistika
korpusna lingvistika
kvantitativna lingvistika
etimologija
spisak lingvista
Remove ads

Historija

Prvi pokušaji da se jeziku pristupi iz kuta kvantitativne lingvistike vezani su za antičku Grčku i staru Indiju. Jedan od povijesnih izvora sadrži primjenu kombinatorike na lingvistička pitanja,[2] a jedan drugi je zasnovan na elementarnoj statistici.[3]

Neki lingvistički zakoni

Postoji veliki broj predloženih lingvističkih zakona, među kojima su:[4]

  • Zakon o divercifikaciji: Ako se jezične kategorije kao što su vrste riječi ili flektivni završeci javljaju u različitim oblicima može se pokazati da frekvencije njihovih pojavljivanja u tekstovima podiježu određenim zakonitostima.
Thumb
Frekvencija glagola ima i nema
  • Raspodjela dužina (ili opće, složenosti). Istraživanja teksta ili riječnika frekvencija jezičnih jedinica bilo koje vrste kada je u pitanju njihova dužina po pravilu daje veliki broj distribucija, zavisno od vrste jedinice koja se istražuje. Do sada su istraživane sljedeće jedinice:
    • Zakon raspodjele dužina morfema;
    • Zakon raspodjele dužina ritmičkih jedinica;
    • Zakon raspodjele dužina rečenica;
    • Zakon raspodjele dužina slogova;
    • Zakon raspodjele dužina riječi;

Ostale jezične jedinice koje se takođe pridržavaju ovog zakona su na primjer, slova (karakteri) različite složenosti, dužine takozvanih hrebova, nazvanih po Ludeku Hrebičeku[5] i govornih akata. Isto važi i za distribuciju zvukova (fonova) različitog trajanja.

Remove ads

Povezano

Reference

Literatura

Vanjske veze

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads