Moldavija
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Moldavija (rumunjski Moldova [molˈdova]; službeno Republika Moldavija, rum. Republica Moldova), kontinentalna država u istočnoj Evropi. Graniči se sa Rumunijom na zapadu i Ukrajinom na istoku. Granicu s Rumunjskom formira rijeka Prut i donji tok Dunava. Moldavija je u periodu od 1945. do 1991. bila jedna od republika Sovjetskog Saveza poznata kao - Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika. Nezavisnost je proglasila 27. augusta 1991. Trenutačno je Moldavija jedna od najsiromašnijih evropskih država, a njen poslednji izabrani predsednik Vladimir Voronin je 2009 zbog ustavnog ograničenja morao podnesti ostavku nakon čega se država našla u dugotrajnoj političkoj krizi.
Remove ads
Historija
Prije nove ere područje Moldavije nastanili su Kimerijci, Geti, Skiti i Dačani. Od 1. do 3. vek dio današnje države je pod vlašću Rimskog Carstva, dok je u doba seobe naroda naseljavaju Slaveni i Anti, a od 9. do 11. veka Uliči i Tiverci.
Od 9. do 13. veka Moldova je bila u sastavu Galičko-Volinske kneževine i Kijevske Rusije. Nezavisna Moldavska kneževina osnovana je 1359. na čelu s Bogdanom, vlaškim vojvodom. Ta kneževina je svoj zenit imala za vladavine vojvode Stefana III Velikog kad se uspješno suprostavljala napadima Osmanlija Poljskog kraljevstva i Ugarske. Ipak početkom 16. vijeka pokleknula je pod Osmanskim priticima i postala njihov vazal.
Tokom 18. vijeka, iako je i tad Moldavija i nadalje formalno bila pod osmanskim suverenitetom, porastao je utjecaj Ruskog Carstva koje se proširilo do granica Moldavije, pa je ona postala izvor sukoba između Osmanskog Carstva i Ruskog Carstva koja su prerasla u niz Rusko-turskih ratova. Nakon Rusko-turskog rata (1768–1774) Habsburška Monarhija anektirala je Bukovinu. A nakon Rusko-turskog rata (1806–1812) i potpisivanja Bukureštanskog mira - 1812. Carska Rusija anektirala je istočnu Besarabiju[1] kraj između Pruta i Dnjestra. Nakon tog je na tom teritoriju osnovala Besarabijsku Guberniju.
Nakon ruskog poraza u Krimskom ratu (1853. -1856.), Moldavija je reorganizirana kao nezavisna kneževina iako i nadalje formalno sa sultanom kao suverenom. Pod utjecajem probuđenog rumunjskog nacionalizma - 1859., vladajuća moldavska skupština izglasala je ujedinjenje sa Vlaškom kneževinom i njihovim knezom Alexandru Cuzom. Formalno ujedinjenje je odgođeno do 1861. kad su se te dvije dotad nezavisne kneževine stopile u Ujedinjene kneževine Moldavija i Vlaška.[1]
Nakon Prvog svjetskog rata i Oktobarske revolucije rumunjska vojska okupirala je Besarabijsku Guberniju u kojoj su moldavski nacionalisti osnovali Moldavsku Demokratsku Republiku koja se 1918. ujedinila sa Kraljevinom Rumunjskom.
Nakon sovjetskog ultimatuma Kraljevina Rumunjska prepustila je 1940. Moldaviju SSSR-u, koji na tom teritoriju osniva Moldavsku Sovjetsku Socijalističku Republiku. Ali ona nije dugo egzistirala, jer je već 1941. Kraljevina Rumunjska zajedno sa Trećim Reichom napala SSSR i ponovno zauzela Moldaviju i dobar dio Ukrajine. Nakon ofenzive Crvene armije u augustu 1944u, SSSR ponovno zauzima Moldaviju i obnavlja - Moldavsku Sovjetsku Socijalističku Republiku.
U vrijeme raspada SSSR-a - 27. augusta 1991. i Moldavija je poput ostalih republika proglasila svoju nezavisnost.
Remove ads
Geografija
Najveći dio zemlje nalazi se između Dnjestra i Pruta, na krajnjem jugozapadu Ruske ploče. U reljefu prevladavaju valovite ravnice, a tek ponegdje ima brežuljaka. U središnjem dijelu uzdižu se praporom prekriveni Kordi, dok je na zapadu najviši vrh zemlje - Balanesti (429 m). Na jugu zemlje nalazi se tokovima jako rasčlanjena Južnomoldavska ravnica. Na sjeveru se prostire Srednjomoldavska nizina sa stepom Balti i brodima do oko 300 metara.
Vegetacija je uglavnom pretvorena u u obradive površine. Miješane šume bukve, hrasta i graba zauzimaju oko 12% površine, a pošumljavanje je potrebno za zaštitu od erozije tla. Uglavnom se odvodnjava prema Crnome moru.
Remove ads
Deklaracija o nezavisnosti
Parlament Moldavije je 27.8. 1991. godine donio brzopletu deklaraciju o nezavisnosti koja će dati zakoniti casus belli Transnistriji za proglašenje nezavisnosti. Kontroverzne riječi deklaracije govore da dogovor Nemačke i Sovjetskog Saveza od 23.8. 1939. postaje nevažeći kao i sve pravne posljedice tog dogovora su ukinute pošto su bile donešene bez da je pitano stanovništvo pokrajina kojih se to tiče (Besarabija, Sjeverna Bukovina, Herta okrug) i koje su okupirane 28.6. 1940. godine kao i Transnistrije osnovane 12.10. 1924. godine. Sovjetski Savez je potom kršeči svoja ustavna prava donio zakon o stvaranju Moldavske SSR (2.8. 1940.) i zakon o granici Ukrajinske i Moldavske SSR (4.11. 1940). Pošto su te odluke bile donesene bez ikakvih zakonitih prava one se ukidaju Arhivirano 2013-08-30 na Wayback Machine-u.
Kako je Transnistria tek poništenom odlukom od 2.8. 1940 godine priključena Moldaviji njen već od ranije pobunjen parlament proglašava nezavisnost koristeći kao casus belli Moldavsku deklaraciju o nezavisnosti
Administrativna podjela
Država je podjeljena na 33 distrikta, pet općina (Bălţi, Kišinjev, Comrat, Bender, Tiraspol) i dvije nezavisne regije - Gagauzija i Pridnjestrovlje.
Pridnjestrovlje je de jure dio Moldove, a njena neovisnost nije priznata ni od jedne zemlje, iako de facto nije kontrolirana od strane Moldovske vlade.
Stanovništvo
Od oko 3.380.000 stanovnika većinu (oko 76% stanovništva) čine Moldavci, nerijetko poistovjećeni s Rumunjima. Od ostalih najviše je Ukrajinaca (8.3%), Rusa (5.9%), Gagauza (4.4%) i ostalih 5.5%.
U vjeri prevladavaju pravoslavci (95% stanovništva).
Remove ads
Povezano
Reference
Vanjske veze
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads