Nacionalni park Sjeverni Velebit

From Wikipedia, the free encyclopedia

Nacionalni park Sjeverni Velebit
Remove ads

Nacionalni park Sjeverni Velebit je jedan od dva nacionalna parka na planini Velebit, Hrvatska. Drugi je Nacionalni park Paklenica. Za nacionalni park proglašen je 9.06.1999. godine.[2]

Kratke činjenice Lokacija, Koordinate ...

Planina Velebit uvrštena je 1978. godine u mrežu svjetskih rezervata biosfere. Tri godine kasnije čitav Velebit postaje parkom prirode.

Raznovrsnost krških fenomena te biljnoga i životinjskoga svijeta samo su dio posebne slike ove prirodne cjeline. Zahvaljujući svom zemljopisnom položaju, krški reljef vapnenca i ponekih sedimentnih stijena pješčenjaka je pod direktnim uticajem tri klime: mediteranske, kontinentalne i alpske[3].

Remove ads

Natura 2000

Zbog svojih je vrijednosti Nacionalni park Sjeverni Velebit dio ekološke mreže Natura 2000. Uz zaštitu živog svijeta i njegovih staništa, Natura 2000 podržava i načelo održivog razvoja, čiji je cilj omogućiti kvalitetan suživot čovjeka i prirode. U ekološku mrežu Natura 2000 uključeno je oko 27 500 područja na gotovo 20 % teritorija EU, što je čini najvećim sistemom očuvanih područja na svijetu. Temelji se na dvije EU direktive – Direktivi o pticama (Birds Directive) i Direktivi o staništima (Habitats Directive).

Nacionalni park je i član mreže Europskih destinacija izvrsnosti (EDEN), kao nacionalni pobjednik na temu „Turizam i zaštićena područja「.

Remove ads

UNESCO lista

Dana 17. jula 2017. godine NP Sjeverni Velebit je, uz Nacionalni park Paklenica i Rezervat prirode Hajdučki i Rožanski kukovi, upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao dio zajedničke svjetske baštine 13 zemalja pod nazivom „Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe」 sa 1289 hektara bukove šume. Osobenost iskonskih bukovih šuma u nacionalnim parkovima Sjevernom Velebitu i Paklenici temelji se na njihovoj izvornosti, geografskom položaju, starosti i veličini[4].

Remove ads

Zaštićeno područje

Unutar parka nalaze se strogi rezervati prirode Hajdučki i Rožanski kukovi sa Lukinom jamom - jednom od najdubljih jama na svijetu. Otkrivena je 1999. godine. U parku je i botanički rezervat Visibaba s nalazištem endemične Hrvatska sibireje (Sibiraea altaiensis ssp. croatica), šumski rezervat Borov vrh, botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa te glasoviti Velebitski botanički vrt. Na krajnjem jugu se nalazi posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača. Površina parka iznosi 109 km².

Reference

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads