Piombino

From Wikipedia, the free encyclopedia

Piombino
Remove ads

Piombino je općina od 32,638 stanovnika[1] u Centralnoj Italiji u regiji Toskana.

Kratke činjenice Karta ...
Remove ads

Geografija

Piombino leži na južnom kraju istoimenog rta u Tirenskom moru i važna je luka za promet sa Otokom Elbom, odakle potječu željezne rude koje su dugo vremena pokretale njegovu veliku čeličanu.[2]

Pored te čeličane Piombino je i centar kemijske industrije, a u posljednje vrijeme i turistička destinacija.[2]

Historija

Thumb
Luka u Piombinu

Za Antičkog Rima egzistirao je kao luka pod imenom Falesia.[2] Za srednjeg vijeka u Piombinu je 1022. sagrađena benediktinska opatija San Giustiniano.[2]

Piombino je 1162. podpao pod vlast Republike Pise, u to vrijeme živio je od prodaje željeza sa Otoka Elbe, pšenice iz Maremme i soli iz vlastitih solana. Krajem 12. početkom 13. vijek Piombino je postao druga po važnosti luka te pomorske republike.[3] Njegov zamak i snažni garnizon bili su važni u borbi protiv rivala Republike Genove.[2]

Posljednji vladar Republike Pise Gherardo d'Appiano predao je 1399. svoju republiku milanskom vojvodi Gian Galeazzu Viscontiju, uz pravo da zadrži kao svoje lične domene Piombino, Populoniju, Scarlino, Buriano, Suvereto i otoke Elbu, Pianosu i Montecristo. Tako je nastala vrlo autonomna Signoria (feud) Piombino, koju je Svetorimski car - Rudolf II - 1594. uzdigao u rang kneževine.[2]

Dinastija Appiano vladala je tom kneževinom do 1634., nakon tog je bila domena familije Ludovisi, a od 1706. familije Boncompagni.[2] Od 1796. nadalje za Napoleonskih ratova Piombino je bio okupiran od strane Engleza, Francuza i Napuljskih Burbonaca. Nakon Bitke kod Marenga 1800. ponovno je u rukama Prve Francuske Republike, a od 1804. je dio napoleonovog Prvog Francuskog Carstva.[2]

Nakon Napoleonovog pada 1815. odlukom Bečkog kongresa postao je dio Velikog Vojvodstva Toskana.[2]

Krajem 19. vijeka za Kraljevine Italije osnovane su prve velike tvornice u Piombinu, željezara Società Anonima degli Alti Forni i livnica La Magona d'Italia, tako je započela njegova transformacija u metalurški centar.[3]

Remove ads

Reference

Vanjske veze

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads