1815.

godina From Wikipedia, the free encyclopedia

1815.
Remove ads

Godina 1815 (MDCCCXV) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u petak po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.

Ovo je članak o godini 1815.
Kratke činjenice Milenijum:, Vjekovi: ...
Thumb
Evropa posle Bečkog kongresa
Kratke činjenice
Remove ads

Događaji

Januar/Siječanj

Februar/Veljača

  • 6. 2. - U SAD izdata prva povelja za železnicu (New Jersey Railroad), na ime Johna Stevensa.
  • februar, polovinom - Sulejman-paša Skopljak okupio knezove u pašinom konaku, određuje im visinu poreza - neki knezovi iz opreza nisu došli, stigla vest o ubistvu Stanoja Glavaša 13/25. 2.[2], knez Miloš zadržan nakon sastanka[3].
  • 17. 2. - Španske snage isplovljavaju iz Kadisa prema Venecueli - počinje, na kraju neuspešna, Rekonkvista španske Amerike.
  • 18. 2. - Senat SAD ratifikovao Ghentski ugovor, što predstavlja kraj Rata iz 1812.

Mart/Ožujak

  • 1. 3. - Napoleon stupio na francusko tlo, tri dana nakon bekstva sa Elbe.
  • 2. 3. - Britanci zauzeli Kraljevinu Kandy na Sri Lanci.
  • 3. 3. - Kongres SAD odobrava pomorsku akciju protiv alžirskih gusara - Drugi berberski rat.
  • 13. 3. - Sile okupljene u Beču proglašavaju Napoleona odmetnikom, četiri dana kasnije se obavezuju da će poslati vojsku protiv njega.
  • 15. 3. - Austro-napuljski rat: Joachim Murat objavljuje rat Austriji.
  • mart - Dva sastanka srpskih narodnih prvaka, u Rudovcu i u Vreocima - odlučeno da se na proleće i po Miloševom puštanju iz Beograda započne ustanak; Miloš uspeva da napusti turski nadzor obećavajući da će im sakupiti novac[3].
  • 16. 3. - Willem I se proglasio za kralja Nizozemske i vojvodu Luksemburga.
  • 20. 3. - Napoleon ulazi sa vojskom i dobrovoljcima u Pariz, počinje "Sto dana".

April/Travanj

Thumb
Knez Miloš, vl. 1815-39 i 1858-60
  • 5. 4. - Pruska priključuje dekretom posede okupirane oko Rajne (buduća Rajnska provincija).
  • 10. 4. - Kolosalna (VEI-7) erupcija Tambore na ostrvu Sumbawa (današnja Indonezija) - 1816. će biti godina bez leta.
  • 20. 4. - Arsenije Loma razjurio turske haračlije u Jasenici[4].
  • 22. 4. - Jovan Obrenović, Sima Paštrmac i Blagoje iz Knića ubili turskog sakupljača poreza u Konjuši[4].
  • 23. 4. (11. 4. po j.k., pravoslavne Cveti) - Sastanak u Takovu: kreće Drugi srpski ustanak ("...eto vama rata sa Turcima").

Maj/Svibanj

  • 3. 5. - Bitka kod Tolentina je odlučujuća austrijska pobeda nad Miraovim Napuljem nad kojim će opet zavladati Ferdinand I.
  • 3. 5. - Osnovan Slobodni Grad Krakov (do 1846).
  • 6. 5. (24. 4. po j.k.) - Vojska Imšir-paše stigla u Čačak iz Beograda, usput imala okršaje na Liparu i kod Rudovca[5].
  • 21. 5. (9. 5. po j.k.) - Srbi kneza Miloša zauzeli Palež (dan. Obrenovac)[6], prekinuta veza Beograda i Šapca, olakšana ustanička veza sa Sremom; u ovo vreme Milić Drinčić porazio na Družetićima valjevske Turke[5].
  • 28. 5. - Knez Miloš oslobodio Valjevo.
  • 30. 5. - Uz Južnu Afriku potonuo brod Arniston koji je prevozio ranjenike sa Cejlona - poginule 372 osobe, samo šest se spasilo.

Jun/Juni/Lipanj

Thumb
Tanasko Rajić

Jul/Juli/Srpanj

Thumb
Napoleon na Bellerophon-u
  • 6. 7.? (24. 6.? po j.k.) - Požarevac oslobođen od Turaka posle višednevnih borbi.
  • 8. 7. - Luj XVIII. se vratio u Pariz.
  • 15. 7. - Napoleon se predao Englezima na brodu HMS Bellerophon.
  • 26. 7. (14. 7. po j.k.) - Boj na Dublju je srpska pobeda - sprečen bosanski vezir Huršid-paša da dođe u pomoć Beogradu[8], poginule vojvode Sima Nenadović i Milić Drinčić, zarobljen Ibrahim-paša Nikšićki, kojeg je knez Miloš ljubazno vratio nazad[2].
    • Posle vesti o turskim porazima u Srbiji, Rusi delimično mobilisali podunavsku armiju na Prutu, radi pritiska na Turke za mirno rešenje[10].
  • 30. 7. - Kreće Rjurikova ekspedicija ruskog kapetana Kotzebuea koja obilazi svet.
  • 31. 7. - Eksplozija kotla lokomotive Parni konj u Engleskoj odnosi 16 života.
  • jul - avgust - Nakon instrukcija Porte, počinju preogovori srpskih ustanika sa Huršid-pašom i sa Marašli Ali-pašom, rumelijskim valijom[10].

Avgust/August/Kolovoz

  • 21 - 25. 8. - Knez Miloš u Huršid-pašinom logoru iznosi srpske tužbe i molbe[11].
  • 26. 8. - Srpski pregovarači na Moravi pristali da propuste deo Marašlijine vojske ka Beogradu i da pošalju deputaciju u Carigrad[11].

Septembar/Rujan

  • 23. 9. - Novu Englesku pogađa prvi uragan posle 180 godina (Great September Gale of 1815).
  • 26. 9. - U Parizu potpisana Sveta alijansa Austrije, Pruske i Rusije.
  • 30. 9. (18. 9. po j.k.) - Rusija službeno skreće pažnju Porti na srpsko pitanje i podseća na osmu tačku Bukureškog ugovora[2].

Oktobar/Listopad

Thumb
Beogradski pašaluk - jezgro Kneževine Srbije

Novembar/Studeni

Thumb
"Mir iz 1815." na Trijumfalnoj kapiji
  • 3. 11. - Predstavljena Davyjeva lampa, rudarska sigurnosna lampa.
  • 5. 11. - Meksički rat za nezavisnost: Bitka kod Temalace je rojalistička pobeda, čime je okončana druga faza rata.
  • 6. 11. - U Beču osnovan Politehnički institut, današnji Tehnički univerzitet Beč.
  • 9. 11. - Ustanovljen britanski protektorat Sjedinjene Države Jonskih otoka (do 1864).
  • 9. 11. - Narodna kancelarija objavila mirno stanje u Beogradskom pašaluku[12].
  • 20. 11. - Potpisan Drugi Pariski mir. Francuska je vraćena u granice iz 1790. umesto '92. Devet zemalja ima okupacione zone (do 1818). Priznata večna neutralnost Švajcarske.

Decembar/Prosinac

Kroz godinu

  • Vuk Karadžić zapisivao pesme od Tešana Podrugovića dok ovaj nije otišao u ustaničku Srbiju, zatim doveo Filipa Višnjića u manastir Šišatovac; kritikovao roman "Usamljeni junoša" Milovana Vidakovića; izdao Narodnu srbsku pjesnaricu.
  • Teško stanje u Crnoj Gori: velika glad u zemlji (nekoliko porodica iz Humaka kod Cetinja se iselilo u okolinu Odese, stigli u maju[13]), kuga u pograničnim turskim krajevima, zategnuto sa Austrijancima u Boki[14].
  • 1813-15 - Savremenicima se čini da je kuga prepolovila stanovništvo Bosne i Hercegovine[15].
  • Hercegovački mitropolit Jeremija umro od kuge u Žitomisliću[16].
  • Kuga u Pirotu[17].
  • Buna seljaka u Moslavini, ugušena sljedeće godine.
  • Sahat-kula u Mamuši kod Prizrena, sa zvonom uzetim sa smederevske crkve[18].
  • Udžbenik "Početak slovstva" biskupa Augustina Miletića u Bosni.
  • Smatra se da italijanski Risorgimento počinje od ove godine usled nezadovoljstva stranim i starim vlastima.
Remove ads

Rođenja

Remove ads

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1815.
  • 24. 2. - Robert Fulton, pronalazač (* 1765)
  • 25. 2. - Stanoje Glavaš (Stamatović), vojvoda iz Prvog srpskog ustanka (* 1763)
  • 4. 3. - Frances Abington, glumica (* 1737)
  • 5. 3. - Franz Mesmer, teoretičar "animalnog magnetizma" (* 1734)
  • 6. 3. - Dalaj Lama IX (* 1805)
  • 8. 5. - Tanasko Rajić, vojvoda (* 1754)
  • 8. 5. - Lazar Mutap, vojvoda
  • 26. 7. - Sima Nenadović, vojvoda (* 1793)
  • 26. 7. - Milić Drinčić, vojvoda (* ca. 1775)
  • 20. 9. - Nicolas Desmarest, geolog (* 1725)
  • 13. 10. - Joachim Murat, kralj Napulja (* 1767)
  • 7. 12. - Michel Ney, francuski maršal (* 1769)
  •  ? - Stojan Čupić, "Zmaj od Noćaja" (* ca. 1765)
  •  ? - Arsenije Loma, vojvoda (* ca. 1778)
  •  ? - Nikola Smiljanić, vojvoda
  •  ? - Milosav Čamdžija, ratnik

Reference

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads