Salvador

Salvador (španj. El Salvador = spasitelj) je država u Srednjoj Americi. Graniči sa Gvatemalom na zapadu i Hondurasom na sjeveru i istoku. Na jugu izlazi na Tihi ocean.

Za ostala značenja, vidi Salvador (razvrstavanje).

Republika Salvador   (language?)
Zastava Grb
Glavni grad i najveći grad	San Salvador 13°41′56″N 89°11′29″W
Službeni jezici	španski
Etničke skupine	Šablon:Vunblist
Religija (2017)	84,1% krščanstvoi —44.9% rimokatolici —37,1% protestanti —2,1% ostali krćani 15.2% ireligiozni 0,7% ostale religije
Demonim(i)	Salvadorci Guanaco(a) (kolokvijalno)
Government
• predsjednik	Claudia Rodríguez de Guevara
• potpredsjednik	Félix Ulloa
nezavisnost
•	15. septembar 1821
• objavljena od Prvog Meksičkog Carstva	1. jul 1823
•	12. jun 1824
Površina
• Ukupno	21.041 km2 (148..)
Stanovništvo
• Procjena za Šablon:UN Population	Šablon:UN PopulationŠablon:UN Population (109..)
• Gustoća	303,1 /km2 (47..)
BDP (PPP)	procjena za 2018
• Ukupno	53,667 mrld. $[1] (101..)
• Per capita	8388 $[1] (111..)
BDP (nominalni)	procjena za 2018
• Ukupno	25855 mrld. $[1] (102..)
• Per capita	4041 $[1]
Gini (2016)	40.6[2] srednji
HDI (2019)	▲ 0.673[3] srednji
Valuta	Američki dolar (USD, since 2001)[a] Bitcoin (BTC, XBT, od 7. IX 2021[b])[7]
Vremenska zona	CST
Pozivni broj	+503[c]
Veb-domena	.sv

Historija

Prije španjolskog osvajanja, prostor današnjeg Salvadora naseljavali su Indijanci organizirani u dvije veće države i nekoliko manjih. Domoroci su pripadali plemenu Pipil, dijelu nomadskog naroda Nahua, jednom od rijekih srednjoameričkih plemena koja su rano prekinula obredno prinošenje ljudskih žrtava. U drugim detaljima je njihova kultura bila slična susjedima: Astecima i Majama.

Prvi pokušaj Španjolaca pod vodstvom Pedra de Alvarada da osvoje ovo područje završio je 1524. neuspjehom. 1525. se vraćaju i uspijevaju nametnuti svoju vlast koja traje sve do 1821. Alvarado daje području ime Salvador ("spasitelj"). Do 1842. Salvador je dio Ujedinjenih pokrajina Srednje Amerike, a nakon toga stječe potpunu samostalnost.

1980. počinje dvanaestogodišnji građanski rat koji odnosi 75 000 života. Rat završava 1992. kada vlada i ljevičarski pobunjenici potpisuju sporazum o političkim reformama.

Ekonomija

Zbog unutrašnjih nemira, dugotrajnog građanskog rata, ali i prirodnih nepogoda, ekonomija Salvadora je slaba i polako se oporavlja. Zahvaljujući vanjskoj pomoći i pomoći iseljenika koji su za vrijeme rata napustili državu, stanje se popravlja, izvoz je u porastu, a inflacija u zadnjih nekoliko godina smanjena.

Stanovništvo

Veliku većinu stanovništva, oko 90%, čine miješani potomci američkih Indijanaca i Španjolaca. Vrlo malo Indijanaca je zadržalo običaje i tradiciju. Tek oko 20 ljudi govori jedinim preživjelim autohtonim indijanskim jezikom pipil, a nešto doseljenika iz Gvatemale govori poqomam majanskim. Prema vjeroispovijesti, većinu čine katolici, a broj protestanata je u porastu.