Sveti Vincent i Grenadini

Sveti Vincent i Grenadini su otočna država u Karipskom moru. Pripada skupini Malih Antila. Nalaze se južno od Svete Lucije, zapadno od Barbadosa i sjeverno od Grenade.

Sveti Vincent i Grenadini Saint Vincent and the Grenadines
Zastava
Geslo: "Pax et justitia"  (latinski) "Mir i pravda"
Himna: "St Vincent Land So Beautiful"
Glavni grad	Kingstown 13°10′0″N, 61°14′0″W
Najveći grad	glavni_grad
Službeni jezici	engleski
regionalni jezici	Bhojpuri,Vincention Patios,portugalski
Demonim(i)	Vincentinci
Government
• Monarh	Charles III
• Generalni guverner	Susan Dougan
• Premijer	Ralph Gonsalves
Nezavisnost
• od Ujedinjenog Kraljevstva	27. oktobar 1979.
Površina
• Ukupno	389 km2 (201..)
Stanovništvo
• Procjena za 2008	120.000 (182..)
• Gustoća	307 /km2 (39..)
BDP (PPP)	procjena za 2008
• Ukupno	1,086 mrld. $[1]
• Per capita	10.150 $[1]
BDP (nominalni)	procjena za 2008
• Ukupno	601 mil. $[1]
• Per capita	5.615 $[1]
HDI (2007)	▲ 0,761 Greška: Pogrešan unos (93..)
Valuta	Istočnokaripski dolar (XCD)
Vremenska zona	UTC-4
Pozivni broj	+1-784
Veb-domena	.vc

Historija

Domorodački Indijanci, Karibi, agresivno su sprečavali naseljavanje Europljana na Svetom Vincentu do 18. stoljeća. Od 1719. francuski naseljenici sade plantaže kave, duhana, indiga, pamuka i šećerne trske na kojima rade afrički robovi. Područje nekoliko puta potpada pod vlast Ujedinjenog Kraljevstva i vraća se u francuski posjed. Konačno od 1783. ostaje pod britanskom vlašću.

Ukidanjem ropstva 1834. nastaje manjak radne snage na plantažama, što privlači nove naseljenike: Portugalce 1840ih i Indijce 1860ih.

Sveti Vincent i Grenadini prolaze kroz razne oblike kolonijalnog statusa. Nakon raspada Federacije Zapadnih Indija 1962. dobiva vlastitu upravu, a 1979. i potpunu samostalnost.

Ekonomija

Najvažniji ekonomski sektor je poljoprivreda. Dominira proizvodnja banana. U novije vrijeme u porastu su uslužne djelatnosti, naročito turizam. Zbog neuspjeha u uvođenju novih industrija nastavlja se razdoblje visokog stupnja nezaposlenosti. Najveći problem razvoju otoka je ovisnost privrede o urodu dominantne privredne kulture i vremenskim uvjetima (tropske oluje nanose veliku štetu).

Stanovništvo

Najveći dio stanovništva čine potomci afričkih robova dovođenih za rad na plantažama. Slijede miješani potomci Indijanaca i crnaca, te nešto bijelaca (potomaka engleskih kolonista), Indijaca i Kariba. Zbog loše ekonomske situacije i nezaposlenosti stanovništvo emigrira u druge države.