Tilos

From Wikipedia, the free encyclopedia

Tilos
Remove ads

Tilos (grčki: Τήλος, talijanski: Piscopi, turski: İlyaki) je jedan od dvanaest otoka Arhipelaga Dodekanez u Egejskom moru u Grčkoj.[1]

Kratke činjenice Podaci, Lokacija ...

Karakteristike

Tilos leži u jugoistočnom Egeju, smješten između Nisirosa i Halkija, udaljen 209 nautičkih milja od Pireja i 48 n.m. od Rodosa. Do Nisirosa ima 13 km, Halkija 18, Simija 34, a do turskog Poluotoka Datçi 20 km.[1]

Ukupna površina otoka iznosi 63 km², a dužina njegove obale 63 km.[1], on je pravi arhipelag u malom, jer se uokolo njega nalazi 16 otočića i hridi od kojih je najveći Antitilos leži udaljen 2 n.m..[1] Zajedno sa njima Općina Tilos ima 64.54 km².[2]

Na Tilosu i svim otočićima uokolo koji su administrativno jedna općina (Dímos Tílou) ukupno živi 790 stanovnika.[2]

Teren otaka je bazično kraški (pa ima puno spilja), brdovit a na pojedim dijelovima i planinski, tu leži najviši vrh Ai-Lias od 612 metara. Mala plodna dolina Eristos u sredini otoka, koja se spušta do plaže Eristos predstavlja izuzetak.[1]

Administrativni centar otoka Megalo Horio (241 stanovnika[2]) leži na sjeverozapadu u relativno plodnoj dolini zbog brojnih podzemnih izvora. On ima dva zaseoka Eristos i Agios Antonios koji je luka.

Najveće naselje i glavna otočka luka Livadia (484 st.[2]) leži u dubokom zaljevu na istok, a njegov znatno stariji zaseok iz 15. vijeka Mikro Horio na brdu.

Remove ads

Historija

Historija Tilosa slična je drugim otocima Dodekaneza, naseljavali su ga različiti narodi od Pelazga do Dorana, i vladali brojni vladari od Venecijanaca, Malteških vitezova do Osmanlija, pa je postao mješavina civilizacija.[3]

Tilos je bio naseljen od neolita (8.-7. milenij pne.), o čemu svjedoče važni i impresivni paleontološki nalazi prahistorijskih surlaša. Njihovi kosturi pronađeni su nakon iskapanja u spilji Karkadio. Ostali arheološki nalazi dokazuju da su Krećani (Minojci), a kasnije i Mikenci živjeli na Tilosu, kao i na drugim dodekaneškim otocima. Na otoku su živjeli i Pelazgi to se može vidjeti iz pronađenih bedema. Tokom 11. vijeka pne. otok su kolonizirali Dorani.[3]

Za Herodota zlatno doba Tilosa bio je 7. vijek pne., jer je tad Tilini iz Gele kolonizirao Siciliju stanovnicima Tilosa i grada Lindosa sa Rodosa.[3]

Tokom 5. vijeka pne. Tilos je postao dio Atenskog Delskog saveza a nakon tog je postao zavisan od susjednog Rodosa sve dok nije došao pod vlast Antičkog Rima. Bogatstvo arheoloških nalaza iz rimskog i ranokršćanskog perioda, svjedoče o tadašnjem blagostanju.[3]

Negdje oko 350. pne. na Tilosu je rođena pjesnikinja Erinna, koja je opjevala svoj otok.[3]

Prosperitet otoka trajao je sve do velikog potresa - 550., od tad Tilos je slijedio sudbinu Rodosa, sa kojim je bio ujedinjen.[3]

Za Bizanta Tilos je zajedno sa Nisirosom, Kosom i Samosom bio dio Teme Samos. Malteški vitezovi sa Rodosa naselili su se na otoku 1310. i obnovili (ili podigli) tri zamka koji i danas postoje.[3]

Od 1552. Tilosom vladaju Osmanlije, ali su mu dale izvjesnu autonomiju u zamjenu za porez.[3]

Tilos je sjedinjen sa Kraljevinom Grčkom 1948.[3]

Tilos je od nekadašnjeg importera električne energije, postao izvoznik jer je uz pomoć fondova Evropske unije podigao vjetroelektrane i solarne panele po krovovima kuća.[4]

Remove ads

Transport

Tilos je povezan dnevnom brodskom linijom sa Rodosom.

Povezano

Reference

Vanjske veze

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads