Txillardegi

José Luis Alvarez Enparantza (27. rujna 1929. – 14. siječnja 2012.) poznatiji po svom pseudonimu Txillardegi, bio je baskijski jezikoslovac, političar i pisac. Rođen je u Donostiji i nije naučio baskijski jezik sve do 17 godine, ali se smatra jednim od najutjecajnijih figura baskijskog nacionalizma i kulture u drugoj polovici 20. stoljeća.^[1]

Txillardegi na slici 2007.

Književni i akademski rad

Álvarez Enparantza (majčino prezime mu je katkada hispanizirano kao Emparanza) studirao strojarstvo u Bilbau, a lingvistiku u Parizu. Godine 1957, on je postao dopisni član Euskaltzaindije (akademije baskijskog jezika), koja je usvojila većina njegovih prijedloga o pravopisu i morfologiji standardnog baskijskog jezika. Godine 1993. postao je član komisije za izgovoru.^[2] Njegovo ime je dva puta predloženo za punopravnog članica Euskaltzaindije ali je odbijen iz političkih razloga. Kad je predložen treći put, on je odbio prijedlog.^[3]

On je bio glavni suradnik na standardizaciji baskijskog. Njegova se filozofija temeljila se na sljedećim zamislima:

• da, ako manjinski jezicima trebaju preživjeti, oni moraju biti u stanju nositi se s modernom znanosšću i tehnologijama;
• da je standardizirani jezik je ključni dio modernizacije;
• da se bilo koji predmet može objašnjavati na razumljiv način na bilo kojem jeziku, na temelju
• glavna značajka, među ostalim, koja bi trebala identificirati osobu (ili zemlju) kao baskijsku trebala biti znanje baskijskog jezika.

On je bio i poznati pisac i jezikoslovac pod pseudonimima Larresoro, Igara i Usako. Bio je pisac pod utjecajem egzistencijalizma Kierkegaarda, Unamuna i Sartrea, a također i pisca Bertranda Russella.^[4] On je imao mnogo knjiga objavljena, uglavnom veze s baskijskom jeziku i njegovoj gramatici. On je također pisao romane i političke eseja. Njegov rad Leturiaren egunkari ezkutua (1957.) smatra se prvima modernim romanom napisan na baskijskom i čini jasnu crtu razdvajanja u baskijskoj književnosti. Ostali radovi uključeni u romane Haizeaz bestaldetik (1979) i Putzu (1999);utjecajne eseje Huntaz ETA hartaz (1965), Hizkuntza ETA pentsakera (1972) i Euskal Herria helburu (1994), a znanstvena djela Euskal fonologia (1980), Euskal azentuaz (1984.) i Elebidun gizartearen azterketa matematikoa (1984).

Godine 1968 dobio je nagradu Txomin Agirre za svoj ​roman Elsa Scheelen. On je također osvojio nagradu Andima u Caracasu godije 1969 za knjige za učenje matematike. On je osvojio srebrni Lauburu za knjigu Euskal Gramatika u Bilbaou 1980.

Godine 1970. Txillardegi je suosnovao pokret Euskal Herrian Euskaraz. Godine 1982 počeo je kao predavač na Sveučilištu u Baskiji, gdje je kasnije postao profesor emeritus.^[2]

Baza podataka o baskijskoj znanstveno-intelektualnoj zajednici Inguma pokazuje reference na 122 proizvoda (znanstveni radovi, knjige, razgovori itd) koje je izradio Txillardegi.^[5]

Politička djelatnost

Kao član baskijske nacionalističke stranke (EAJ-PNV) u mladosti je promovirao obranu i proučavanje baskijskog jezika kao osnovu baskijskog identiteta.

Nakon što je postao razočaran s EAJ-PNV, Txillardegi je bio jedan od osnivača ETA-e godine 1959, zajedno sa skupinom mladih nacionalista i bio vidljiv vođa kulturne grane pokreta.Godine 1961. on je pobjegao u egzil, u Pariz i Bruxelles, vrativši se godine 1967. Godine 1976 on i Iñaki Aldekoa su osnovali političku stranku, Euskal Sozialista Biltzarrea. (ESB: Congreso de Socialistas Vascos, Baskijski socijalist kongres)^[2]

Txillardegi je sudjelovao u osnivanju stranke Herri Batasuna godine 1977. i bio je izabran za senatora abertzale koalicije u prvim izborima.

Počevši vjerovati da je oružana borba neodrživa, jedno je vrijeme bio aktivan u Aralaru a onda se javno ogradio od oružane borbe kada je stranka sudjelovala u činu solidarnosti, u organizaciji baskijske vlade, sa žrtvama nasilja ETA-e. Kandiirao se za općinske izbore kao dio koalicije Ezker Batua Berdeak (Izquiera Unida - Verdes, ujedinjena ljevica - Zeleni). Na općim izborima 2008, on je najavio svoju kandidaturu za Senat stranke Eusko Abertzale Ekintza (Acción Nacionalista Vasca, Baskijska nacionalistička akcija) u Guipuskoi.^[6]