Vardar

Vardar (makedonski: Вардар, grčki: Αξιός [Aksiós], latinski: Axius) je najveća rijeka Republike Makedonije i jedna od većih na Balkanu. Dužina rijeke iznosi 388 km, a njeno porječje pokriva površinu od oko 20.500 km².

Vardar Axios
Lokacija
Države	Severna Makedonija,  Grčka
Gradovi	Gostivar, Skopje, Veles, Gevgelija, Polikastro i Axioupoli
Hidrografija
Izvor   – aps. visina	Vrutok, kod Gostivara, Šar Planina 683
Ušće   – aps. visina	zapadno od Soluna 0
Dužina	388
Pritoke	Treska, Pčinja, Crna Reka, Bregalnica, Gorgopis, Platanopotamos
Hidrologija
Protok   – srednji	100 do 225 m³/s
Sliv   – površina	20.500 km²
Ulijeva se u	Egejsko more
Karta

Geografija

Vardar kod Velesa 1922. godine

Vardar izvire kod mjesta Vrutok, nekoliko kilometara sjeverno od Gostivara u Republici Makedoniji, zatim teče na sjever kroz Pološku kotlinu, zatim mjenja smjer naglo zaokreće na istok i teče tako do Skoplja. Od Skoplja nadalje rijeka teče relativno ravnomjerno u pravcu jugoistoka kao mirna nizinska rijeka sve do Grčke. Nakon Velesa Vardar prolazi kroz Tikvešku kotlinu gdje se u nju ulivaju njene najveće pritoke Crna Reka sa lijeve i Bregalnica sa desne strane. Potom teče kroz Demirkapijsku klisuru (kod Demir Kapije) i zatim kod Gevgelije ulazi u Grčku. Tu rijeka malo mijenja smjer i teče ravnomjerno na jug kroz Solunsko polje gdje se u Solunskom zaljevu ulijeva u Egejsko more. U svom donjem dijelu Vardar ima brojne riječne otoke, a na ušću veliku deltu.

Makedoniji pripada 80% riječnog toka Vardara (301 km), zbog čega je današnja Makedonija i nosila ime Vardarska banovina u vrijeme Kraljevine Jugoslavije.

Vardar kod sela Nogaevci (Tikveška kotlina)

Etimologija

• Najprihvaćenija teorija o porijeklu imena Vardar je ona da ime potječe od tračke riječi Bardários ( 'crna voda').^[1] Postoji i teorija da ime potječe od germanske riječi Vordol (crn, prljav) iz vremena Ostrogota, kad su oni boravili u tim krajevima.

Ime Bardários (Βαρδάριος) koristili su i stari Grci u 3. vijeku pne., a koristilo se i za Bizanta.

• Grčko ime za rijeku Axios (Αξιός) spominje već Homer (Il. 21.141, Il. 2.849^[2]) kao dom Pajonaca (Paeonians), saveznika Troje.