- Prije 530 milijuna godina: kambrij, Chengjiang, Kina
- Količina kisika: 30% manja od današnje
- Opasnosti: prvi supergrabežljivac na svijetu
Prva epizoda počinje prikazom hipoteze o divovskom sudaru: prije oko 4,4 milijarde godina, kada je Zemlja formirana, objekat sličan planeti zvan Theia sudario se sa Zemljom, promijenio njen oblik, a od ostataka sudara formiran je Mjesec. Epizoda zatim skače unaprijed kroz vrijeme do kambrijske eksplozije i prikazuje diversifikaciju života u moru. Čudni zglavkari grabežljivci zvani Anomalocarisi hrane se trilobitima i bore se jedni s drugima, a gubitnika u borbi napadne jato Haikouichthysa - prvih kralježnjaka. Haikouichthysi napadaju kroz rupu u oklopu Anomalocarisa.
Životinje:
Anomalocaris
•Haikouichthys
•Trilobit (neidentificiran)
•Meduze
- Prije 418 milijuna godina: silur, južni Wales, UK
- Količina kisika: 30% manja od današnje
- Opasnosti: divovske škorpije
Epizoda se zatim prebacuje u period silura, gdje su Haikouichthysi evoluirali u bezčeljouste ribe Cephalaspis. Morski škorpion Brontoscorpio lovi jednog Cephalaspisa, ali završi kao plijen divovskog euripterida Pterygotusa. Poslije jato Cephalspisa migrira u pliće vode radi razmnožavanja, nalazeći lokaciju prema pamćenju uz pomoć svog (za to vrijeme) naprednog mozga. Dok prelaze preko jednog nasipa pokrivenog plitkom vodom, napada ih nekoliko Brontoscorpia, koji su bili prve životinje sposobne za život izvan vode. Nekoliko riba je ubijeno, ali većina se izvuče i dolazi do mjesta razmnožavanja.
Životinje:
Cephalaspis
•Brontoscorpio
•Pterygotus
•Cameroceras (identificiran kao ortokon)
•Spužve
•Morski ježevi
- Prije 360 milijuna godina: devon, Pennsylvania, SAD
- Količina kisika: 20% manja od današnje
- Opasnosti: divovske ribe
U jednoj kratkoj sekvenci prikazana je evolucija Cephalaspisa u Hynerpetone, tetrapode slične vodozemcima. Mada su bili sposobni za kretanje na tlu, oni su morali ostati u blizini vode kako bi im koža ostala vlažna i radi razmnožavanja. Jedan mužjak Hynerpetona lovi pod vodom, ali se pojavi grabežljiva riba Stethacanthus koju pojede Hyneria teška dvije tone, a ona zatim juri vodozemca dok on ne izađe na tlo. Nakon što otjera jednog rivala tijekom noći, mužjak u zoru nalazi zrelu ženku sa kojom se pari na rubu vode. Napada ih Hyneria, koja se dovuče do obale i zgrabi mužjaka. Mada je stradao, on je uspio oploditi jaja, te ona potonu u vodu gdje će se razvijati. U jednoj sekvenci prikazano je kako jaja dobijaju čvrstu ljusku tijekom evolucije prvih gmazova. Mladunci napuštaju gnijezdo, a one koji su ostali u njemu sprema se napasti divovski pauk, što ukazuje na povratak zglavkara.
Životinje:
Hynerpeton
•Hyneria
•Stethacanthus
•Škorpion
|
- Prije 300 milijuna godina: karbon, Kansas, SAD
- Količina kisika: 40% veća od današnje
- Opasnosti: divovski kukci
U drugoj epizodi prikazane su močvarne šume iz perioda karbona, koje će poslije postati nalazišta uglja. Objašnjeno je da su se razvili divovski kopneni zglavkari (npr. Mesothelae - pripadnik podreda primitivnih pauka, Meganeura - divovsko vretence i Arthropleura - ogromni srodnik stonoga) zbog visoke količine kisika u atmosferi. Jedna ženka Mesothelae juri Petrolacosaurusa. Ženka pauka vraća se iz lova i otkriva da je njena jazbina potopljena. Uz to, jedna Meganeura joj ukrade ulov. Tijekom njezine potrage za novom jazbinom, ona prolazi pored jezerca punog reptilimorfa (koji će poslije imati važniju ulogu). Poslije toga je slijedi jedna Arthropleura, koja biva ubijena u borbi sa Proterogyrinusom. Mesothelae konačno istjera jednog Petrolacosaurusa iz njegove jazbine i skrasi se u njoj. Međutim, počinje oluja i pripovjedač objašnjava da su požari vrlo česta pojava zbog velike količine kisika u atmosferi. Proterogyrinusi izlijeću iz vode i love Meganeure, koje su zbog oluje prinuđene da lete nisko. Poslije toga dolazi do kiše, munja i požara. Na kraju preživljavaju samo neke životinje, uključujući i Petrolacosaurusa, koji nalazi mrtvu ženku pauka, koju je pogodila munja, i počinje se hraniti njenom strvinom.
Životinje:
Mesothelae
•Petrolacosaurus
•Meganeura
•Arthropleura
•Proterogyrinus (identificiran kao vodozemac)
- Prije 280 milijuna godina: rani perm, Bromacker, Njemačka
- Globalna temperatura: 20% niža od današnje
- Opasnosti: sezonski ekstremi
Epizoda prelazi u period ranog perma, u kojem je močvarno drveće zamijenjeno naprednijim četinarima koji su bolje prilagođeni novoj klimi. Petrolacosaurus je evoluirao u pelikosaura Edaphosaurusa (što je nemoguće zato što je Petrolacosaurus bio diapsid, srodnik današnjih guštera, zmija, krokodila i ptica, dok je Edaphosaurus bio sinapsid, srodnik današnjih sisavaca). Oni žive u krdima i postali su veći od zglavkara. Bremenita ženka Dimetrodona, još jednog pelikosaura, namjerava loviti Edaphosauruse, pa izvodi lažni napad kako bi izdvojila slabe i mladunce. Ona na kraju ubije mladunče Edaphosaurusa, ali mora prepustiti lovinu nekolicini mužjaka svoje vrste, koje je privukao miris krvi. Ona gradi gnijezdo na jednom brdu, a pri tome je promatra jedan reptiliomorf. Nakon nekog vremena, druga bremenita ženka Dimetrodona pokušava preuzeti gnijezdo. Nakon duge borbe, ženka koju epizoda prati uspijeva da otjera drugu ženku, ali je vrlo umorna i ima opasne ozljede. Mužjak Dimetrodona se približi nečuvanom gnijezdu, ali srećom ne ukrade jaja, već ubija reptiliomorfa koji ih je pokušao ukrasti. Jaja se izlegu, a ženka gubi svoj majčinski instinkt. Ona napada mladunce sa još nekoliko odralsih Dimetrodona, a mladi bježe do drveća i drugih skrovišta. Na kraju pripovjedač objašnjava da će gmazovi ostati da žive na kopnu.
Životinje:
Dimetrodon
•Edaphosaurus
•Seymouria (identificiran kao vodozemac koji se hrani jajima)
•neidentificirano vretence
|
- Prije 250 milijuna godina: kasni perm, Sibir
- Globalna temperatura: 60% viša od današnje
- Opasnosti: ekstremne vrućine, vulkanska aktivnost
Radnja treće epizode odvija se u periodu kasnog perma na superkontinentu Pangei, koji je pokriven velikom i negostoljubivom pustinjom. U toj suhoj klimi za život se bore rani teraspidi, koji su sličniji sisavcima nego gmazovima. Na početku epizode jedna ženka gorgonopsida ubija jednog starog i bolesnog Scutosaurusa (srodnika kornjača), a zatim se pridružuje pripadnicima svoje vrste kod jednog malog pojilišta. Ostali stanovnici te lokacije su Diictodoni, maleni disinodonti koji žive pod zemljom. U vodi se nalazi jedan izgladnjeli labirintodont koji u očaju napada ženku gorgonopsida i brzo se povuče. Dolazi krdo Scutosaurusa koji ubrzo popiju svu vodu. Ženka gorgonopsida pokušava izvući par Diictodona iz tla, ali bez uspjeha. Vrativši se do pojilišta, otkriva da se labirintodont umotao u čahuru koja mu pomaže da preživi sušu. Pošto je u takvom stanju nepokretljiv i bespomoćan, ona ga ubrzo ubije. Ženku na kraju ubija pješčana oluja koja nagovještava dolazak izumiranja na prijelazu iz perma u trijas.
Životinje:
Inostrancevia (identificiran kao gorgonopsid)
•Diictodon
•Rhinesuchus (identificiran kao labirintodont)
•Scutosaurus
- Prije 248 milijuna godina: rani trijas, Antarktik
- Globalna temperatura: 40% viša od današnje
- Opasnosti: grabežljivci iz zasjede
Diictodon evoluira u većeg Lystrosaurusa. Lystrosaurusi su se razmnožili i žive u ogromnim krdima i svo vrijeme se sele kako bi našli svježu vegetaciju. Također je prikazan maleni kukcojed Euparkeria, koja se smatra pretkom dinosaura. Kada krdo listrosaura pokuša preći jedan klanac, jednog ubija čopor otrovnih terocefalija (čiji se model tijela koristio za sinodonte u nastavku Šetnja s dinosaurima), ali krdo ne obraća pažnju na njega. Na rijeci krdo napadaju brojni Chasmatosaurusi. Mnogi su ubijeni, ali većina kreda uspijeva preći i nastavlja sa selidbom. Pripovjedač objašnjava da će se svijet ubrzo oporaviti od izumiranja na prijelazu iz perma u trijas i da će drugi gmazovi prevladati, unatoč brojnosti Lystrosaurusa. Miniepizoda završava kada se jedna Euparkeria suočava sa jednim Chasmatosaurusom: ona počinje ubrzano da evoluira u Allosaurusa, a pripovjedač objašnjava da će sisavci živjeti u sjeni dinosaura, koji će postati dominantna grupa na Zemlji. Doba gmazova sličnih sisavcima je gotovo. To je početak doba dinosaura.
Životinje:
Lystrosaurus
•Euparkeria
•Proterosuchus
•Euchambersia (identificiran kao terocefalij)
•prethistorijsko vretence
|
