Prolaktin, (PRL), ili luteotropni hormon () je protein koji je kod ljudi kodiran genom.[1]

Prolaktin je peptidni hormon koji je otkrio Henri Friesen. On je prvenstveno vezan sa laktaciju. U toku dojenja, čin detetovog sisanja bradavica podstiče proizvodnju oksitocina, što stimuliše refleks otpuštanja mleka,[2] čime se dojka puni mlekom putem procesa laktogeneza, u pripremi za sledeći obrok.

Hipofizno izlučivanje prolaktina je regulisano neuroendokrinim neuronima u hipotalamusu, najvažniji od kojih su neurosekretorni TIDA neuroni arkuatnog jezgra (lat. ). Oni izlučuju dopamin koji dejstvuje na dopaminske receptore D2 laktotrofa, izazivajući inhibiciju sekrecije prolaktina. Tireotropin oslobađajući hormon stimuliše oslobađanje prolaktina.

Vazoaktivni intestinalni peptid i histidin izoleucin peptid pomažu u regulaciji prolaktinske sekrecije kod ljudi. Funkcije tih hormona kod ptica mogu da budu veoma različite.[3]

Prolaktin se ponekad klasifikuje kao gonadotropin.[4] Kod ljudi on ima slab luteotropni efekat, dok je njegov učinak suzbijanja klasičnih gonadotropnih hormona važniji.[5]

Struktura

Struktura prolaktina je slična hormonu rasta i posteljičnom laktogenu. Molekul je stabilizovan sa tri disulfidna mosta. Znatna heterogenost molekula je poznata, tako da biotestovi i imunotestovi mogu da proizvedu veoma različite rezultate usled različite glikozilacije, fosforilacije, sulfacije, kao i degradacije. Ne-glikozilovana forma prolaktina je dominantna forma. Ona se izlučuje iz hipofiza.

Vidi još

Literatura

Spoljašnje veze

Wikiwand in your browser!

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.

Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.