Dvorac Eggenberg
From Wikipedia, the free encyclopedia
Dvorac Eggenberg (Schloss Eggenberg) u Grazu je najveličanstveniji barokni kompleks u Štajerskoj, Austrija[1]. Dvorac se nalazi na zapadnoj ivici Graza, u gradskom okrugu Eggenberg. Svojim sačuvanim dvorskim prostorijama, prostranim slikovitim vrtovima, ali i umjetninama iz najstarijeg austrijskog muzeja Universalmuseum Joanneum koje su smještene u palači i njenom parku, dvorac Eggenberg se smatra jednim od najvrijednijih spomenika kulturne baštine Austrije. Zbog svoje kulturne i historijske važnosti dvorac Eggenberg je 2010. godine dodan na UNESCO-ov zaštićeni spomenik historijskog središta Graza.[2]
| Svjetska baština | |
|---|---|
 | |
| Lokacija |  Austrija |
| Kriterij | i, iv |
| Referenca | 786 |
| Uvrštenje | 1999. (23. sjednica) |
| Proširenja | 2010. |
| Ugroženost | no |
Izgrađen je od 15. do 17.vijeka na mjestu srednjovjekovnog dvorca kao rezidencija jedne od najmoćnijih austrijskih porodice, porodica Eggenberg. Arhitekt Giovanni Pietro de Pomis je na njegovom uređenju u 17. vijeku radio u saradnji s dvorskim slikarom Weissenkircherom. Sam dvorac zauzima prostor od 65 x 80 metara (na tri sprata površina mu je 8000 m2), ali zajedno s parkovima ima preko 90.000 m2.
Hans Ulrich von Eggenberg je u 17. vijeku uredio dvorac po načelima prosvjetiteljstva kako bi odražavao filozofiju racionalno uređenog svijeta. Tako je upotrijebio hijerhijsku organizaciju, logičko-matematički sistem, te načela astronomije, astrologije, ali i alhemije u njegovom planu. Zbog toga dvorac ima kvadratičan tlocrt sa središtem u obliku gotičkog tornja, s tornjevima na sva četiri ugla koji predstavljaju četiri godišnja doba usmjerena prema četiri strane svijeta. Dvorac ima 365 vanjskih prozora (prema broju dana u godini), 52 na 24 prostorije (broj sedmica u godini i sati dana), a svaki sprat ima po 31 sobu (broj dana u mjesecu). Drugi sprat s terasom (piano nobile) ima dodatnih 8 prozora, ukupno 60 (broj sekundi u minuti i minuta u satu).
Sjevernu stranu dvorca čini planetarni vrt i lapidarij od starorimskog kamenja, te ulaz u Novi arheološki muzej u kojem se čuvaju "Kultna kola iz Strettwega"[3][4]. Soba bivšeg vlasnika, Balthasara Eggenberga, koji je u srednjem vijeku posjedovao kraljevsku licencu za kovanje novca, je pretvorena u numizmatički muzej. Kolekcija umjetnina u rasponu od srednjeg vijeka do rane moderne u Staroj galeriji (Alte Galerie) pokazuje razvoj europske umjetnosti od 5. stoljeća.
Idealni plan dvorca Eggenberg (Andreas Trost, 1700.) 
Planetarna soba 
Stara galerija 
Planetarni vrt 
Engleski park dvorca
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
