Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine

Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine (HNS BiH) jest politička organizacija hrvatskih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini. Organizacija služi kao platforma za koordinaciju političkih i kulturnih djelatnosti različitih stranaka i učesnika u hrvatskoj zajednici i za promociju inicijative za stvaranje federalne jedinice sa hrvatskom većinom (tzv. "Hrvatski ili treći entitet") u državi.

Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine
Skraćenica	HNS BiH
Predsjednik	Dragan Čović
Predsjedavajući	Božo Ljubić
Generalni sekretar	Josip Merdžo
Osnivač(i)	Predstavnici hrvatskog naroda u BiH[1]
Osnovana	28. oktobar 2000.
Slogan	Ustrajno!
Sjedište	Mostar, Bosna i Hercegovina
Adresa	Predsjedništvo: Nikole Šubića Zrinskog 3A Glavno vijeće: Trg hrvatskih velikana bb (Rondo)
Ideologija	Hrvatski nacionalizam
Boje
Predstavnički dom BiH	4 / 42
Dom naroda BiH	4 / 15
Predstavnički dom FBiH	20 / 98
Dom naroda FBiH	20 / 80
Skupština Brčko distrikta	3 / 31
Veb-sajt
hnsbih.ba

Historija

Uoči izbora 2000. godine, kao odgovor na proces većine hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini koji je kulminirao nametanjem Barryevih izmjena i dopuna Izbornih pravila i propisa u BiH, prva sjednica (osnivačka sjednica) Hrvatskog narodnog sabora BiH održana je 28. oktobra 2000. godine u Novom Travniku, gdje je usvojena Deklaracija o pravima i položaju hrvatskog naroda u BiH.

Na osnovu zaključaka Hrvatskog narodnog sabora BiH, hrvatski član Predsjedništva BiH Ante Jelavić podnio je 6. decembra 2000. godine Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Izbornih pravila i propisa (" Barryjevi amandmani ") po kojima se biraju predstavnici za Dom naroda FBiH i Dom naroda BiH iz reda hrvatskog naroda, izmijenjen i dopunjen 22. decembra 2000. godine s prijedlogom za donošenje privremene mjere, ali je Ustavni sud BiH ponovnim glasanjem odbio ovaj zahtjev zbog nedostatka nadležnosti u slučaju.

Nakon treće sjednice Hrvatskog narodnog sabora BiH održanog 3. marta 2001. godine u Mostaru, na kojem su donesene odluke o uspostavi Međukantonalnog-međuopćinskog vijeća kao privremenog oblika hrvatske samouprave u BiH i Platforme o demokratskoj i samoodrživoj BiH, visoki predstavnik Wolfgang Petritsch smijenjuje Antu Jelavića s mjesta hrvatskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika HDZ-a BiH s obrazloženjem da su te odluke ugrozile ustavni poredak Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine s ciljem stvaranja hrvatske federalne jedinice u BiH.

U prvoj polovini 2002. HDZ BiH i stranke okupljene pod pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora BiH nisu potpisale tzv. Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama^[2] koje je predložio visoki predstavnik Wolfgang Petritsch, a prihvatio predstavnik Saveza za promjene Krešimir Zubak, nakon čega su hrvatski predstavnici iz stranaka Hrvatskog narodnog sabora odbili Petritscheve amandmane ^[3] na Ustav FBiH zasnovan na tzv. Sarajevski sporazum u Parlamentu FBiH, pa ih je Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch svojom odlukom nametnuo uz pomoć bonskih ovlasti.

Predsjednik Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora bio je Ante Jelavić, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine i tadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH. Tri potpredsjednika predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH bili su Zdravko Hrstić ( HSP BiH), Ante Pašalić (HKDU BiH) i Petar Milić (osnivač Hrvatskih kršćanskih demokrata).^[4]

Hrvatski narodni sabor, kao vrhovno tijelo Hrvata u Bosni i Hercegovini, obnovljen je nakon devet godina u vrijeme političke krize u Bosni i Hercegovini s ciljem sprečavanja majorizacije Hrvata u Bosni i Hercegovini . Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Dragan Čović i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice 1990. Božo Ljubić 22. marta 2011. godine najavili su obnovu Hrvatskog narodnog sabora nakon formiranja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Hercegovina. Federalna vlada formirana je 17. marta i nije uključivala stranke za koje je glasala većina bosanskohercegovačkih Hrvata, tj. nije uključivala ta dva HDZ-a. Vladu su činile Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine, Stranka demokratske akcije, Narodna stranka za boljitak i Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine . Predsjednici oba HDZ-a vladu su nazvali nezakonitom.^[5]

Sabor je obnovljen 19. aprila 2011. godine u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača u Mostaru. Na četvrtoj sjednici Hrvatskog narodnog sabora BiH odlučeno je da hrvatske političke stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora BiH započnu dugu političku borbu za ravnopravnost Hrvata u BiH, što znači promjenu Ustava Bosne i Hercegovine i Izbornog zakon.^[6]

Dragan Čović izabran je za predsjednika Predsjedništva HNS-a, a Božo Ljubić za predsjednika Glavnog vijeća HNS-a političko-operativnog tijela HNS-a, koje je osnovano s ciljem koordinacije politike u svim područjima u kojima žive Hrvati. Glavno vijeće je također osnovano s ciljem lobiranja za hrvatsku stvar u Washingtonu i Briselu.^[6] HNS ima oko 700 zastupnika, a glavni cilj mu je uspostaviti treću federalnu jedinicu (entitet) s hrvatskom većinom.^[7]

Na 5. sjednici održanoj 2013. godine na početku Sabora izabrano je Radno predsjedništvo HNS-a BiH, na čelu s predsjednikom HNS-a BiH i predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, te Odbor za vjerodajnice na čelu sa Josipom Merdžem kao predsjednikom.^[8]

Članovi

Nakon posljednje sjednice Hrvatskog narodnog sabora, članice HNS-a su:^[9]

• Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH)
• Hrvatska demokratska zajednica 1990 (HDZ 1990)
• Hrvatski nacionalni pomak (HNP)
• Hrvatska republikanska stranka (HRS)
• Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH)
• Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne (HSP HB)
• Hrvatska stranka prava (HSP)
• Hrvatska seljačka stranka - Stjepan Radić (HSS SR)
• Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine (HSS BiH)
• Hrvatski savez HKDU - HRAST (HS HKDU - HRAST)
• Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine (HSPAS)
• Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine (HKDU BiH)
• Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine (HDU BiH)
• Hrvatska nezavisna lista (HNL)
• Hrvatska lista za Livno (HLL)
• Čapljinska neovisna stranka – Čapljina u srcu (ČNS)
• Hrvatska stranka prava – Pravaši (HSP)

Sjednice

#	Sjednica[10]	Datum	Mjesto
1.	Prva osnivačka sjednica	28. oktobra 2000.	Novi Travnik
2.	Druga redovna sjednica	16. decembra 2000.	Tuzla
3.	Treća redovna sjednica	3. marta 2001.	Mostar
4.	Četvrta redovna sjednica	19. aprila 2011.
5.	Peta redovna sjednica	6. aprila 2013.
6.	Šesta redovna sjednica	28. februara 2015.
7.	Sedma redovna sjednica	28. januara 2017.
8.	Osma redovna sjednica	26. januara 2019.
9.	Deveta redovna sjednica	4. juni 2021.
10.	Prva vanredna sjednica	19. februar 2022.
11.	Jedanaesta redovna sjednica	4. februar 2023.

Zastupljenost u skupštinama kantona Federacije BiH

Kanton	Broj predstavnika
Unsko-sanski kanton	0 / 25
Posavski kanton	14 / 21
Tuzlanski kanton	0 / 35
Zeničko-dobojski kanton	3 / 35
Bosansko-podrinjski kanton Goražde	0 / 25
Srednjobosanski kanton	10 / 30
Hercegovačko-neretvanski kanton	16 / 30
Zapadnohercegovački kanton	23 / 23
Kanton Sarajevo	0 / 35
Kanton 10	16 / 25
Ukupno	72 / 282

Također pogledajte

• Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini
• Prijedlog za hrvatsku federalnu jedinicu u Bosni i Hercegovini
• Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine
• Dragan Čović