Predolac
From Wikipedia, the free encyclopedia
Predolac je brdo na čijim se obroncima podno župne crkve sv. Ilije razvio grad Metković. Najviša točka je oko 114,2 m/nm pokraj koje se nalazi gradsko groblje sv. Ivana Nepomuka.
| Predolac | |
|---|---|
| Planina | |
 Stari dio Metkovića na padinama Predolca | |
| Položaj | |
| Koordinate | 43°03′00″N 17°39′16″E |
| Država |  Hrvatska |
| Najbliži gradovi | Metković |
| Dio gorja | Dinaridi |
| Fizikalne osobine | |
| Najviši vrh | 114,2 m |
  Predolac Predolac na zemljovidu Hrvatske  | |
Bogata šuma koja se s Predolca proteže i na susjedno brdo Šibanicu proglašena je Park šumom Predolac-Šibanica i zaštićena je 1968. godine, a aktom o zaštiti obuhvaćena je površina 67 ha, a provedenom GIS analizom to područje obuhvaća 42,7 ha. Ta šumska površina predstavlja najvrjedniji i najsačuvaniji šumski kompleks na području grada Metkovića. Temeljne vrste su: alepski bor (Pinus halepensis) oko 70 %, čempres (Cupressus sempervirens) s horizontalnim i vertikalnim varijetetima oko 20 %, česvina (Quercus ilex) i ostali sredozemni florni elementi. Sedlo između Predolca i Šibanice nekada je bilo značajno za prelet ptica. Prelet se odvijao od Hutova blata do močvara Donjeg Poneretavlja na Koševu i Vrbovcima (danas poljoprivredne površine). Cijeli Predolac i područje Šibanice značajno je za zimovanje mnogih ptičjih vrsta, osobito pjevica.[1] Prva zabilježena organizirana pošumljavanja su već iz 1875. godine.
Jama u Predolcu jedan je od najznačajnijih speleoloških objekata na području Dalmacije. Najveća vrijednost Jame u predolcu je bogatstvo i raznolikost vodene faune. Jama u Predolcu stanište je dinarskog špiljskog školjkaša (Congeria kusceri) jedinog školjkaša koji živi u podzemlju. Congeria kusceri je živi fosil i tercijalni relikt, endem Dinarida i jedini predstavnik svoje skupine koja je bila rasprostranjena u tercijaru, ali su svi njeni srodnici izumrli prije 5 milijuna godina. Dinarski špiljski školjkaš nalazi se na popisu posebno zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj, ali i na popisu strogo zaštićenih životinjskih vrsta Europske unije.[2]
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
