1450.
godina From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Godina 1450 (MCDL) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak (1. 1. po julijanskom kalendaru).
< |
14. vijek |
15. vijek
| 16. vijek
| >
< |
1420-e |
1430-e |
1440-e |
1450-e
| 1460-e
| 1470-e
| 1480-e
| >
<< |
< |
1446. |
1447. |
1448. |
1449. |
1450..
| 1451.
| 1452.
| 1453.
| 1454.
| >
| >>
Remove ads
Događaji
- 22. 3. - Francesco Sforza se u Milanu proglasio "kapetanom naroda" i milanskim vojvodom po pravu svoje žene - kraj Zlatne Ambrozijanske Republike.
- mart - Neuspešno posredovanje između bosanskog kralja Stjepana Tomaša i despota Đurđa.
- 8. 4. - Umro korejski vladar Sejong Veliki, nasleđuje ga sin Munjong.
- 12. 4. - Papa Nikola V. razrešio Janoša Hunjadija zakletve date despotu Đurđu 1448, Hunjadi već oduzima Đurđeve posede u Ugarskoj.
- 15. 4. - Stogodišnji rat: Bitka kod Formignyja - Francuzi odneli važnu pobedu nad engleskom vojskom koja je želela deblokirati Caen.
- travanj/svibanj - Kratak Hunjadijev upad u Srbiju - sporazumeo se sa Đurđem i vratio sebi sina Ladislava[1].
- 9. 5. - Ubijen Abd al-Latif (Timurid), nasleđuje Abdulah.
- 13. 5. - U Norveškoj zbačen Karl VIII. Švedski (tj. Karl I Norveški) u korist Kristijana I. Danskog.
- 14. 5. - Sultan Murat II započinje opsadu Kroje - na jesen se mora povući bez uspeha.
- U međuvremenu sklopili mir Mletačka Republika i napuljski kralj Alfonso V, koji zatim pokušava napraviti savez protiv Turaka.
- 17. 6. - Na budimskom saboru, gubernator Janoš Hunjadi, palatin Ladislav Gorjanski i erdeljski vojvoda Nikola Iločki sklopili "vječno bratimstvo i savez".
- 4. 7. - Pobunjenička vojska Jacka Cadea ušla u London, kralj Henry VI pobegao iz grada; ustanici razbijeni i isterani iz Londona dva dana kasnije.
- 6. 7. - Caen se predao Francuzima.
- 12. 8. - Englezi izgubili Cherbourg, poslednji posed u Normandiji.
- 5. 10. - Po naređenju vojvode Ludwiga IX., proterani Jevreji iz donje Bavarske.
- 22. 10. - Požunski tajni ugovor između Hunjadija i cara Fridriha III: Hunjadi ostaje gubernator Ugarske još osam godina a Ladislav ostaje pod Fridrihovim starateljstvom.
- oktobar? - Skenderbeg nudi Kroju Mlečanima, ali oni ne žele prihvatiti odgovornost.
- 15. 12. - Rastući spor Dubrovčana sa Stjepanom Vukčićem Kosačom - prekidaju trgovački promet preko njegovih poseda.
- ca. 15. 12.? - Umro vojvoda Ivaniš Pavlović, nasleđuju ga braća Petar i Nikola Pavlović.
Tokom/tijekom godine
- Johann Gutenberg otvorio štampariju u Mainzu.
- Približno vreme građenja Machu Picchua ("Stari vrh"), u vreme inkanskog cara Pachacutija.
- Osnovan Univerzitet u Barceloni.
- Hrvatsko-dalmatinski ban Petar Talovac nastavlja rat sa susedima, podban Tomaš Tvrtković mu tokom leta uzeo Ostrovicu i još jedan grad a Mlečani pretenduju na Klis.
- Podignuta Vlaška crkva na Cetinju.
- Gradi se Crkva sv. Martina na Malom Lošinju.
- Tokom zime čopor vukova ubio 40 ljudi u Parizu.
- Opatija sv. Nikole na ušću Bojane vraćena opatu Ivanu Đurđevu - Mlečani je 1442. dali pravoslavnom popu Đinaku od Mrkojevića.
Remove ads
Rođenja
- 18. 5. - Piero Soderini, firentinski državnik († 1522)
- 18. 8. - Marko Marulić, hrvatski pjesnik († 1524)
- Bartolomeo Montagna, italijanski slikar († 1523)
- Rođeni oko 1450.
- Francisco de Almeida, portugalski istraživač († 1510)
- Bartolomeu Dias, portugalski istraživač († 1500)
- Marin Barleti, albanski istoričar († 1512)
- Kamāl ud-Dīn Behzād, persijski slikar († ca. 1535)
- Hieronymus Bosch, holandski slikar († 1516)
- John Cabot, italo-engleski moreplovac († ca. 1499)
- Toma Niger, hrvatski biskup, diplomat i humanist († ca. 1532)
- 1450-56 - Sigismund Tomašević, Ishak-beg Kraljević, bosanski princ
Remove ads
Smrti
- 8. 4. - Sejong Veliki, vladar Koreje (* 1397)
- 12. 7. - Jack Cade, engleski pobunjenik
- avgust, krajem - Teodora Vukčić, udova Radoslava Pavlovića
- nov-dec. - Ivaniš Pavlović, bosanski velikaš (* 1423)
- Ahmed Ibn Arabšah, arapski pisac i istoričar
- Blaž Jurjev Trogiranin, hrvatski slikar (* ca. 1390)
Reference
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads