1450.

godina From Wikipedia, the free encyclopedia

Remove ads

Godina 1450 (MCDL) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak (1. 1. po julijanskom kalendaru).

< | 14. vijek | 15. vijek | 16. vijek | >
< | 1420-e | 1430-e | 1440-e | 1450-e | 1460-e | 1470-e | 1480-e | >
<< | < | 1446. | 1447. | 1448. | 1449. | 1450.. | 1451. | 1452. | 1453. | 1454. | > | >>

Kratke činjenice
Remove ads

Događaji

  • 22. 3. - Francesco Sforza se u Milanu proglasio "kapetanom naroda" i milanskim vojvodom po pravu svoje žene - kraj Zlatne Ambrozijanske Republike.
  • mart - Neuspešno posredovanje između bosanskog kralja Stjepana Tomaša i despota Đurđa.
  • 8. 4. - Umro korejski vladar Sejong Veliki, nasleđuje ga sin Munjong.
  • 12. 4. - Papa Nikola V. razrešio Janoša Hunjadija zakletve date despotu Đurđu 1448, Hunjadi već oduzima Đurđeve posede u Ugarskoj.
  • 15. 4. - Stogodišnji rat: Bitka kod Formignyja - Francuzi odneli važnu pobedu nad engleskom vojskom koja je želela deblokirati Caen.
  • travanj/svibanj - Kratak Hunjadijev upad u Srbiju - sporazumeo se sa Đurđem i vratio sebi sina Ladislava[1].
  • 9. 5. - Ubijen Abd al-Latif (Timurid), nasleđuje Abdulah.
  • 13. 5. - U Norveškoj zbačen Karl VIII. Švedski (tj. Karl I Norveški) u korist Kristijana I. Danskog.
  • 14. 5. - Sultan Murat II započinje opsadu Kroje - na jesen se mora povući bez uspeha.
    • U međuvremenu sklopili mir Mletačka Republika i napuljski kralj Alfonso V, koji zatim pokušava napraviti savez protiv Turaka.
  • 17. 6. - Na budimskom saboru, gubernator Janoš Hunjadi, palatin Ladislav Gorjanski i erdeljski vojvoda Nikola Iločki sklopili "vječno bratimstvo i savez".
  • 4. 7. - Pobunjenička vojska Jacka Cadea ušla u London, kralj Henry VI pobegao iz grada; ustanici razbijeni i isterani iz Londona dva dana kasnije.
  • 6. 7. - Caen se predao Francuzima.
  • 12. 8. - Englezi izgubili Cherbourg, poslednji posed u Normandiji.
  • 5. 10. - Po naređenju vojvode Ludwiga IX., proterani Jevreji iz donje Bavarske.
  • 22. 10. - Požunski tajni ugovor između Hunjadija i cara Fridriha III: Hunjadi ostaje gubernator Ugarske još osam godina a Ladislav ostaje pod Fridrihovim starateljstvom.
  • oktobar? - Skenderbeg nudi Kroju Mlečanima, ali oni ne žele prihvatiti odgovornost.
  • 15. 12. - Rastući spor Dubrovčana sa Stjepanom Vukčićem Kosačom - prekidaju trgovački promet preko njegovih poseda.
  • ca. 15. 12.? - Umro vojvoda Ivaniš Pavlović, nasleđuju ga braća Petar i Nikola Pavlović.

Tokom/tijekom godine

  • Johann Gutenberg otvorio štampariju u Mainzu.
  • Približno vreme građenja Machu Picchua ("Stari vrh"), u vreme inkanskog cara Pachacutija.
  • Osnovan Univerzitet u Barceloni.
  • Hrvatsko-dalmatinski ban Petar Talovac nastavlja rat sa susedima, podban Tomaš Tvrtković mu tokom leta uzeo Ostrovicu i još jedan grad a Mlečani pretenduju na Klis.
  • Podignuta Vlaška crkva na Cetinju.
  • Gradi se Crkva sv. Martina na Malom Lošinju.
  • Tokom zime čopor vukova ubio 40 ljudi u Parizu.
  • Opatija sv. Nikole na ušću Bojane vraćena opatu Ivanu Đurđevu - Mlečani je 1442. dali pravoslavnom popu Đinaku od Mrkojevića.
Remove ads

Rođenja

Rođeni oko 1450.
Remove ads

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1450.

Reference

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads