1440.

godina From Wikipedia, the free encyclopedia

Remove ads

Godina 1440 (MCDXL) bila je prijestupna godina koja počinje u petak (1. 1. po julijanskom kalendaru).

< | 14. vijek | 15. vijek | 16. vijek | >
< | 1410-e | 1420-e | 1430-e | 1440-e | 1450-e | 1460-e | 1470-e | >
<< | < | 1436. | 1437. | 1438. | 1439. | 1440.. | 1441. | 1442. | 1443. | 1444. | > | >>

Kratke činjenice
Remove ads

Događaji

Januar/Siječanj
  • januar ? - Promletački vojvoda Paštrovića Radič Grubačević ubio s braćom dvojicu protivnika i pobegao u Kotor - kotorski knez kasnije miri (ali privremeno).
  • siječanj - Ugarska kraljica Elizabeta nerado pristala na brak sa poljskim kraljem Vladislavom (Lazara Brankovića odsečno odbila zbog razlike u veri) - cilj rešenje razmirica oko Češke i sprečavanje poljsko-turskog saveza.
  • 10. 1. - Kraljica Elizabeta dala Kostajnicu rođaku Ulrihu.
Februar/Veljača
Mart/Ožujak
  • 6. 3. - Vladislav I. prihvatio ugarsku krunu na insistiranje ugarsko-hrvatske delegacije (ugovori utanačeni dva dana kasnije).
  • ožujak, krajem - Kraljica Elizabeta dala zatočiti Matka Talovca i Emerika Marczala, Vladislavljeve pristalice.
April/Travanj
  • 9. 4. - Kristofer Bavarski izabran za kralja Danske (u naredne dve godine i Švedske i Norveške, v. Kalmarska unija).
  • april - oktobar ? - Murat II pola godine opseda Beograd (prva turska opsada grada), komandant odbrane vranski prior Ivan Talovac, koriste rane puške; za to vreme haranja od Erdelja do ist. Slavonije, odvedeno mnogo roblja.
Maj/Svibanj
  • 5. 5. - Novi carigradski patrijarh je Mitrofan II, pristalica Unije.
  • 15. 5. - Narod i sveštenstvo Carigrada, predvođeni Markom Efeškim odbijaju učestvovati na liturgiji patrijarha Mitrofana na kojoj se pominje papa - Marko beži u Efes.
    • Kraljica Elizabeta krunisala Ladislava Posthumnog u Stolnom Biogradu, želeći da preduhitri Vladislava.
  • 21. 5. - Vladislav ušao u Budim, Elizabeta pokušava da organizuje otpor (ali Ulrih Celjski zarobljen u Gjuru krajem meseca).
  • maj - Despot Đorđe Branković napušta Ugarsku (tj. zemlju svog zeta Ulriha Celjskog) i odlazi na mletačku teritoriju.
Jun/Lipanj
  • 29. 6. - Sabor velikaša u Budimu: krunisanje Ladislava ništetno, za kralja izabran Vladislav.
Jul/Srpanj
  • 17. 7. - Vladislav I. okrunjen za ugarsko-hrvatskog kralja krunom iz grobnice Sv. Stjepana (uobičajenu krunu uzela Elizabetina prijateljica) - ubrzo počinje građanski rat u Ugarskoj i Hrvatskoj.
Avgust/Kolovoz
  • avgust? - Despot Đurđe preko Šibenika i Dubrovnika stiže u svoje posede u Zeti (oko Budve i Bara) koji su pod pritiskom turskog vazala Stefana Vukčića i Crnojevića; za to vreme kralj Vladislav I. ga optužio za veze sa Turcima i oduzeo mu veći deo imovine.
  • 29. 8. - Kralj Vladislav potvrđuje "Kovinske privilegije" Srbima na adi Čepel kod Pešte[1].
Oktobar/Listopad
Novembar/Studeni
  • 2. 11. - Počinje Stari ciriški rat između kantona Cirih i suseda.
Decembar/Prosinac

Tokom/tijekom godine

  • Prvi pomen Cetinja.
  • Gost Radivoj, Kosačin velikaš, gradi dva mala utvrđenja uz most u Mostaru.
  • Stefan Vukčić napada ugarski Omiš, a zet Radoslav Pavlović mu traži nazad neke teritorije.
  • zima - Od 7000 zarobljenih u Srbiji, 3000 umire od hladnoće i divljih zveri[2].
  • Oko ove godine Srbi se doseljavaju na primorje (npr. Šibenik) iz cetinskog kraja[3].
  • 1439/40 - Šestodnevnik Nikona Jerusalimca za Jelenu Balšić.
  • Lorenzo Valla dokazao lažnost "Konstantinove darovnice".
  • Francuski kralj Šarl VII ugušio pobunu plemića ("Pragerija").
  • Moctezuma I je novi vladar Tenochtitlána.
  • Kralj Henry VI osnovao Eton College.
  • Prva poznata redakcija Poljičkog statuta (spomenik "bosančice").
  • Približno vreme nastanka Karte Vinlanda.
  • Izgoreo albanski Lješ.
  • Bogorodičina crkva u Gorici na Skadarskom jezeru, zadužbina Jelene Balšić.
Remove ads

Rođenja

Rođeni oko 1440.

  • Blaž Baromić, glagoljski tiskar
  • Ivan Duknović, hrvatski kipar († ca. 1509)
  • Paskoje Miličević, dubrovački arhitekt († 1516)
  • Johann Amerbach, nemački štampar († 1513)
  • Mauro Codussi, talijanski kipar i arhitekt († 1504)
  • Pedro Arias Dávila, španski konkvistador († 1531)
  • Anton Koberger, nemački štampar († 1513)
  • Fiorenzo di Lorenzo, italijanski slikar († 1522)
  • Garci Rodríguez de Montalvo, španski pisac († ca. 1504)
  • Piero Pacini, italijanski štampar († 1513)
  • Geert van Wou, holandski zvonolivac († 1527)
Remove ads

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1440.
  • 10. 1. - Eustache Marcadé, francuski pisac
  • 9. 3. - Sveta Franciska Rimska (* 1384)
  • 20. 3. - Sigismund Kęstutaitis, veliki vojvoda litvanski (* ca. 1365)
  • 23. 9. - Lorenzo di Giovanni de’ Medici (Lorenco Stariji), firentinski bankar
  • Itzcoatl, vladar Tenochtitlana
  • Petar Cipiko, trogirski humanista
  • pribl. - Laurens Janszoon Coster, holandski pionir štamparstva

Reference

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads