1523.
godina From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Godina 1523 (MDXXIII) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak (1. jan./sij. po julijanskom kalendaru).
- Ovo je članak o godini 1523.
Remove ads
Događaji
- 25. 1. - Slavonski sabor u Križevcima, svršio se tučnjavom[1].
- početkom godine - Krsto I. Frankapan Brinjski se vratio u Hrvatsku nakon službe kod nadvojvode Ferdinanda; otac Bernardin ga šalje u Rim gdje traži pomoć od pape.
- 4. 4. - Uz pomoć Martina Luthera, svog budućeg muža, iz manastira beži Katharina von Bora i još 12 monahinja.
- travanj - Kralj Ludovik II. se vratio iz Češke u Ugarsku.
- svibanj - lipanj - Ugarski sabor iznudio (privremjenu) smjenu palatina Stjepana VII. Báthoryja; osuđeni luterani.
- Franjevac Pál Tomori određen za kaločkog biskupa i vrhovnog kapetana u donjoj Ugarskoj.
- 6. 6. - Kraj Kalmarske unije: Gustav Vasa je izabran za kralja Švedske (do 1560).
- 1. 7. - Johann Esch i Heinrich Voes su prvi flamanski luterani spaljeni u Briselu.
- 12. 8. - Radič Božić i Pál Tomori porazili bosanskog Ferhat-pašu kod Manđelosa u Sremu.
- kolovoz - Turska četa došla pod Ostrovicu ali odbijena.
- kolovoz, koncem - U Ugarsku stigli papski legat Thomas Cajetan i baron Antonio Giovanni da Burgio (drugi legat od sljedeće godine).
- 12. 10. - Ugarski kralj i kraljica se sastali u Šopronu sa nadvojvodom Ferdinandom i zatim otišli u Bečko Novo Mjesto - dogovaraju se o ratu protiv Turaka.
- 19. 11. - Giulio di Giuliano de' Medici novi je papa Klement VII. (do 1534).
- studeni? - Neočekivani upad Turaka u Hrvatsku.
- prosinac - Turci zauzeli Ostrovicu (izdajom, kako javljaju mletački izvori).
Tokom/tijekom godine

- Ibrahim-paša Pargalija postaje osmanski veliki vezir (do 1536); moguće da je on pojačao vlast grčke Ohridske arhiepiskopije u srpskim krajevima[2].
- Turska osvajanja: Bribir, Korenica, Ostrovica (pominje se i skradinska i kulen-vakufska).
- Kanun-namom određeno da se umesto uobičajenih poreza u Crnoj Gori uvodi filurija "po vlaškom običaju" od 55 akči po svakoj od 3.151 kuće (Skender-begu Crnojeviću pripada 103.000 akči)[3].
- 1523 - 1530 - Priliv pravoslavnog stanovništva u Dalmaciju[4].
- Završena crkva franjevačkog samostana sv. Križa na Krapnju.
- Franački rat u Nemačkoj, Švapska liga uništila 23 zamka barona-pljačkaša (Raubritter, naročito Thomas von Absberg).
- Pedro de Alvarado počeo osvajanje Gvatemale.
Remove ads
Rođenja
- Juan Vásquez de Coronado, španski konkistador († 1565)
- Gabriele Falloppio, anatom i lekar († 1562)
- Ana Jagelonska, poljska suvladarka († 1596)
Smrti
- 7. 5. - Franz von Sickingen, nemački vitez (* 1481)
- 14. 9. - Papa Hadrijan VI. (* 1459)
- Matij Ivanić, bivši hvarski pobunjenik (* ca. 1445)
- Mehmed I Geraj, krimski kan (* 1465)
- Pietro Perugino, slikar (* ca. 1446-50)
- 1523/4 - Vinko Andreis, otočki biskup (* 1441)
Reference
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads