1529.

godina From Wikipedia, the free encyclopedia

1529.
Remove ads

Godina 1529 (MDXXIX) bila je redovna godina koja počinje u petak (1. jan./sij. po julijanskom kalendaru).

Ovo je članak o godini 1529.
Kratke činjenice Milenijum:, Vjekovi: ...
Thumb
Opsada Beča 1529.
Kratke činjenice
Remove ads

Događaji

  • januar - Pavlu Bakiću, vrhovnom zapovedniku šajkaša, sused oteo posed Banhidu - kralj Ferdinand morao posredovati za povratak[1].
  • 9. 3. - Na početku Etiopsko-adalskog rata, Ahmad Granj porazio etiopske snage u bici kod Šimbra Kurea.
  • 22. 3. - Kralj Ferdinand izdao naredbu za zatvaranje despota Stevana Berislavića i njegove majke, jer je napustio Bač i Feleđhaz, koje su odmah zaposeli Turci[1] (Berislavić se ranije žalio ugarskoj komori da "mora sa svojima od gladi umrijeti"[2]).
  • 8. 4. - Flensburška disputacija između luterana i anabaptista u Danskoj - odbačene radikalne ideje.
  • 19. 4. - Na Drugoj Dijeti u Speyeru, grupa nemačkih kneževa i gradova protestuju zbog vraćanja na snagu Wormskog edikta, čime nastaje termin Protestantizam.
  • 22. 4. - Ugovor iz Saragose postavlja graničnu liniju portugalske i španske sfere 297,5 liga tj. 17° istočno od Molučkih otoka.
  • 10. 5. - Sultan Sulejman I kreće sa vojskom iz Stambola.
  • svibanj - Zagrebački bisup Šimun od Erdeda ovladao u ime Zapolje gotovo cijelom Slavonijom, utaborio se ispred Gradeca.
  • 4. 6. - Štajerska, Koruška i Kranjska odobravaju Ferdinandu sredstva za 1500 španjolskih vojnika, zbog turskih upada i prevage zapoljevaca u Slavoniji - polovica Španjolaca smještena u općinu Gradec[3].
  • 17. 6. - Pavle Bakić upozorava Ferdinanda da šajkaši odavno nisu primili platu - ovi zato prilaze Turcima (prišao im je i nekadašnji vojvoda Jovana Nenada Subota Vrlić)[1].
  • 21. 6. - Rat Konjačke lige: bitka kod Landrijana je odlučujuća španska pobeda nad Francuzima u severnoj Italiji.
  • 13. 7. - 8. 9. - Ferdinandove snage opsjedaju biskupski grad Zagreb, stradala i stolna crkva sv. Stjepana; biskup Šimun se ranije povukao od Gradeca, opsjeda Jelisavac[4].
  • 17. 7. - Sultan Sulejman kod Beograda, kod Vukovara 31. 7..
  • 31. 7. - Slavonski sabor Ferdinandovih pristaša u Gradecu.
  • 18. 8. - Ivan Zapolja se na Mohaču pridružio Sulejmanu; despot Berislavić u ovo vreme pobegao iz pritvora i pridružio se sultanu, koji mu je vratio slavonske posede[1].
  • 5. 8. - Cambraiski mir ili "Damski mir": Lujza Savojska (majka François I) sklopila ugovor sa šurnjajom Margaretom Austrijskom, tetkom Karla V - Francuska izlazi iz rata pod uslovima nešto blažim od Madridskog ugovora 1526.
  • 26. 8. - Karlo V., kao španski kralj, proglasio Francisca Pizzara za guvernera Nove Kastilje (pre svega Peru).
  • 8. 9. - Sulejman ponovo u Budimu, kojeg su predali nemački vojnici; Toma Nádasdy prelazi na Zapoljinu stranu.
+ Nemac Ambrosius Ehinger osnovao Maracaibo u Venecueli.
  • 14. 9. - Turci u Budimu ustoličili Ivana Zapolju za ugarskog kralja.
  • 27. 9. - 15. 10. - Opsada Beča 1529.
  • 24. 10. - Car i papa počinju 10-mesečnu opsadu Firence.
  • 26. 10. - Pad engleskog lorda kancelara Thomasa Wolseya nakon što nije uspeo izdejstvovati razvod kralja Henryja VIII i Katarine Aragonske (kako bi se oženio Anne Boleyn); nasleđuje ga Thomas More.
  • oktobar - Jean Parmentier sa dva broda došao do Sumatre, ali umire od bolesti.
  • 4. 11. - Tzv. Engleski reformacioni parlament počinje prvo zasedanje - do 1536. doneće značajne zakone Engleske reformacije.
  • studeni - Biskup Šimun Bakač Zapoljin hrvatski ban (do 1534), na povratku u Slavoniju ga presreo Ljudevit Pekri, Bakaču rasuta družina i teško ranjen[5].
  • 18. 11. - Nikola III. Zrinski dobio povelju od kralja Ferdinanda kojom je dobio pravo kovanja srebrnih ugarskih filira[6] (u Gvozdanskom).
  • 21. 12. - Papa Klement VII. kaznio crkvenim prokletstvom Ivana Zapolju (i francuski kralj mu je uskratio novčanu pomoć nakon mira sa Karlom V)[7].

Tokom/tijekom godine

  • Modruški biskup Šimun Kožičić Benja prenio sjedište u Rijeku iz Vinodola (Modruš pao prošle godine).
  • Petar Kružić se odrekao senjskog kapetanstva, posvjećuje se obrani Klisa.
  • Anton s Padove započeo rad u kapeli Sv. Roka u Draguću (do '37).
  • ? - Kralj Ferdinand daje Radoslavu Čelniku Mitrovicu ako je osvoji od Turaka (ali on još sarađuje s njima)[1].
  • Stjepan VIII. Báthory postaje erdeljski knez.
  • Georgius Agricola opisao fluorit.
  • Martin Luther objavio "Veliki - " i "Mali katehizam".
  • Moise Vodă vojvoda Vlaške nakon Radu de la Afumațija.
  • Bolest nazvana engleski znoj odnosi hiljade života u Nemačkoj.
Remove ads

Rođenja

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1529.

Reference

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads