1531.
godina From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Godina 1531 (MDXXXI) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju (1. jan./sij. po julijanskom kalendaru).
- Ovo je članak o godini 1531.
Remove ads
Događaji
- 5. 1. - Ferdinand izabran za "kralja Rimljana", što ga čini naslednikom brata Karla.
- 23. 1. - Mali rat u Ugarskoj: Ivan Zapolja pristao na primirje (tromjesečno, pa do 1. 5. 1532., uz privolu sultana Sulejmana).
- 26. 1. - Zemljotres u Lisabonu, srušeno 1500 kuća, hiljade mrtvih.
- 11. 2. - Engleski biskupi priznaju kralja Henryja VIII za poglavara Crkve Engleske.
- 27. 2. - Luteranski vladari Svetog Rimskog Carstva osnivaju Schmalkaldski savez.
- mart? - Etiopsko-adalski rat: Ahmad Granj porazio etiopske snage kod Antukje.
- 21. 3. - Sabor u Belovaru, u Ugarskoj, izdaje proglas za sazivanje sabora u Vespremu 18. 5., ali oba vladara to zabranjuju (srednja stranka na čelu sa Petrom Perenjom, koja poziva na dogovor Ferdinanda i Zapolje)[1].
- april - Bitka na Puni: Francisco Pizzaro porazio domoroce na ostrvu u Gvajakilskom zalivu (Ekvador) (početak treće i odlučujuće ekspedicije na Peru).
- 13. 6. - Bosanski paša Gazi Husrev-beg došao pred Klis, za 15 dana u solinskom polju pravi kaštel za ometanje veze grada sa morem.
- kolovoz - Umro ban Ivan Karlović, privremeno postavljen kninski biskup Andrija Tuškanić (banski namjesnik, locumtenens banalis); Nikola III. Zrinski, kao Karlovićev šurjak, preuzima njegove gradove Medvedgrad, Lukavec i Rakovec[2].
- 22. 8. - Bitka kod Obertina: Poljaci porazili Moldavce i povratili oblast Pokutija.
- 26. 8. - Halejeva kometa u perihelu (osmatra je Peter Apian).
- septembar - Četvorica patrijarha osuđuju postupak smederevskog episkopa Pavla, koji je prošle godine otcepio srpsku crkvu od Ohridske arhiepiskopije.
- 11. 10. - Drugi kappelski rat: katolički kantoni porazili Zürich, poginuo Huldrych Zwingli.
- 28. 10. - Ahmad Granj kod Amba Sela opet porazio Etiopljane cara Dawita II i zauzeo južni deo Etiopije.
- 1. 11. - Sastanak ugarske srednje stranke u Zakanju, na čelu Toma Nádasdy - zakazan sabor u Kenešeu na Balatonu za 1. 1.

- 9. 12. - Juan Diego Cuauhtlatoatzin navodno video Djevicu Mariju (Gospa od Guadalupe).
Tokom/tijekom godine
- pribl. - Gazi Husrev-beg osnovao dervišku školu (hanikah), koja se smatra začetkom Univerziteta u Sarajevu.
- "Alpiski staleži" rešili da unajme jedan broj uskoka za čuvanje granice; iz Dalmacije oko Cetine u Sloveniju došlo oko 1000 doseljenika[3].
- Prvi pomen Kiseljaka, u putopisu Benedikta Kuripečiča.
- Moliški Hrvati izgradili crkvu u mjestu Palata i ostavili prvi natpis.
- Pavle Bakić imenovan od ugarskog sabora za komandanta šajkaša od Požuna/Bratislave do Ostrogona[4].
- Vuk Frankapan podigao dominikanski samostan u Bosiljevu.
- Francisco de Montejo se vratio na Jukatan, pokušavajući da ga osvoji.
- Portugalci osnovali Tete i još jedno mesto na Zambeziju u Mozambiku, ne bi li stigli do bogate Kraljevine Mutape.
- Suša i najezda skakavaca izazivaju glad i kanibalizam u kineskoj provinciji Henan.
- Lov na veštice u nemačkom Schiltachu.
Remove ads
Rođenja
Smrti
- 6. 3. - Pedro Arias Dávila, kolonijalni administrator (* ca. 1468)
- kolovoz - Ivan Karlović, hrvatski ban, posljednji Kurjaković (* ca. 1479)
- septembar - Andrea del Sarto, slikar (* 1486)
- 22. 9. - Lujza Savojska, francuska kraljica-majka (* 1476)
- 11. 10. - Huldrych Zwingli, reformator (* 1484)
- 28. 10. - Bernard Porečanin, slikar (* ca. 1437)
Reference
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads