1532.

godina From Wikipedia, the free encyclopedia

1532.
Remove ads

Godina 1532 (MDXXXII) bila je prijestupna godina koja počinje u ponedjeljak (1. jan./sij. po julijanskom kalendaru).

Ovo je članak o godini 1532.
Kratke činjenice Milenijum:, Vjekovi: ...
Thumb
Bitka u Kahamarci
Kratke činjenice
Remove ads

Događaji

  • 1. 1. - Sabor ugarske i hrvatske "srednje stranke" na Balatonu, na čelu sa Tamás Nádasdyjem, Ivan Zapolja zabranio dolazak svojim pristalicama, a Ferdinand I naprotiv.
  • 22. 1. - São Vicente je prvo portugalsko naselje u Brazilu (Martim Afonso de Sousa).
  • 13. 3. - Crkveni sabor u Ohridu - isključen iz crkve smederevski episkop Pavle, čelnik srpske opozicije Ohridskoj arhiepiskopiji, kao i svi episkopi i sveštenici koje je rukopoložio, ali on to ne priznaje i proglasiće se za patrijarha [1].
  • 18. 3. - Engleski parlament zabranio isplate engleske crkve Rimu.
  • april - Bitka kod Quipaipana, Atahualpa porazio brata Huáscara u inkanskom građanskom ratu.
  • 25. 4. - Začetak Vojne krajine: ugarsko-hrvatski kralj Ferdinand dao doseljenicima iz turskih krajeva da besplatno žive na zemljištu, koje će sami kultivisati, i odobrio im je da sami sebi biraju svoje starešine (na leto dobili i pravo nasleđivanja i oslobođenje od poreza na 20 godina)[2].
  • 26. 4. - Sultan Sulejman krenuo s vojskom iz Carigrada (treći pohod na Ugarsku, drugi na Beč).
  • proleće - Turci pripremaju Herceg Novi za mogući napad Andrea Dorije (admiral svetog rimskog cara Karla V).
  • 1. 5. - Mali rat u Ugarskoj: isteklo primirje, Zapolja opseda Višegrad.
  • 13. 5. - Francisco Pizzaro se iskrcao u severnom Peruu.
  • 16. 5. - Thomas More dao ostavku na položaj lorda kancelara Engleske (protivi se raskidu sa Rimom).
  • 4. 6. - Turska vojska na čelu sa Mlečaninom Nikolom Querinijem ušla u Klis, uz pomoć subverzije lažnog redovnika.
  • 13. 6. - Ferdinandovi poslanici pred Sulejmanom u Nišu (on stiže 21. 6. u Beograd).
  • 19-20. 7. - Sulejmanova vojska prešla Dravu kod Osijeka[3], ide jugozapadnom Ugarskom prema Beču.
  • 27. 7. - Constitutio Criminalis Carolina je prvi korpus krivičnog zakona u Nemačkoj.
  • 13. 8. - Vojvodstvo Bretanja stavljeno pod francusku krunu.
  • 5 - 30. 8. - Opsada Kisega (Kesega - Kőszeg, Güns) - Nikola Jurišić dugom odbranom osujetio Sulejmanov pohod na Beč.
  • 24. 8. - Hrvatski sabor u Kladuši, kralj Ferdinand poslao iz tamnice senjskog biskupa Franju Jožefića da obnovi red u Hrvatskoj.
  • avgust i kasnije - Hajrudin Barbarosa krenuo iz Alžira u Carigrad, usput hara obalama Italije, pobedio Dorijinu flotu kod Preveze.
  • lipanj - rujan? - Petar Kružić povratio Klis doplovivši iz Ankone, dok je Querini bio odsutan iz grada[4].
  • septembar - Sulejman prelazi Dravu kod Maribora, ide Slavonijom, razorena Rasinja (zarobljen Juraj Hus Rasinjanin), dva krila (sultanovo i velikog vezira Ibrahim-paše) haraju oblast[5].
+ Vlaški vojvoda Vlad VI Înecatul se udavio u reci, nasleđuje ga Vlad VII Vintilă.

Tokom/tijekom godine

Remove ads

Rođenja

  • pribl. - Martin Rota-Kolunić, bakrorezac, grafičar i kartograf († ca. 1583)

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1532.
  • septembar - Vlad VI Înecatul, vlaški vojvoda (* ca. 1508)
  • 1. 10. - Jan Mabuse, slikar (* ca. 1478)
  • 19. 11. - Jakov Banićević, humanist i diplomat (* ca. 1490)
  • Huáscar, vladar Inka

Reference

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads