1633.

godina From Wikipedia, the free encyclopedia

Remove ads

Godina 1633 (MDCXXXIII) bila je redovna godina koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u utorak po 10 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.

Kratke činjenice
Ovo je članak o godini 1633.
Kratke činjenice Milenijum:, Vjekovi: ...
Kratke činjenice
Remove ads

Događaji

  • 13. 2. - Galileo Galilej stiže u Rim radi suđenja pred inkvizicijom.
  • 20. 4. - Tridesetogodišnji rat: protestanti pod Bernhard von Sachsen-Weimarom masakrirali stanovnike grada Landsberg am Lech.
  • 23. 4. - Osnovana Heilbronnska liga Švedske, Francuske i protestanata zapadne Nemačke.
  • 18. 6. - Charles I se posle osam godina krunisao i u Škotskoj.
  • 22. 6. - Presuda Galileju: sumnjiv je za herezu (heliocentrizam), osuđen na zatočenje što je odmah izmenjeno u kućni pritvor u kome ostaje do smrti. "Dijalog o dva glavna sistema sveta" je zabranjen, kao i njegova buduća dela.
  • 29. 6. - Poljsko-turski rat (1633-34): Tatari iz Budžaka upadaju u Poljsku-Litvaniju i robe oko Kamenec-Podolskog, hetman Stanisław Koniecpolski im se ubrzo osvetio.
  • 2. 7. - Prva moderna trka Palio di Siena.
  • 8. 7. - Bitka kod Oldendorfa - švedska pobeda u Nemačkoj.
  • 9. 9. - General Heinrich von Holk umro u Saksoniji od kuge, kao i 1000 Hrvata[1].
  • 4. 10. - Smolenski rat: Poljaci deblokirali grad od ruske opsade.
  • 16. 10. - Hrvatski sabor: ponovna molba da se zabrani novačenje za Njemačku u Hrvatskoj, standardizuju se mjere za žito: 32 pinte, koje služe za mjeru vina, čine 1 zagre­bačku mjeru, a 16 pinta čine pol mjere (vagan)[1].
  • 22. 10. - Silistrijski paša Abaza Mehmed-paša i nogajski Kan Temir poraženi u Poljskoj.
  • 22. 10. - Bitka u zalivu Liaoluo: kineska flota porazila holandsku.
  • 22. 11. - Hrvatski sabor zaključuje da se, po kraljevom traženju, sastave popisi šteta koje su nanijeli Turci, odnosno tvrđava koje su napravili i zauzeli na granici[1].

Kroz godinu

  • Podignuta tvrđava Kriva Palanka u Makedoniji, zbog masovne hajdučije u tom kraju, osnivač Bajram-paša prethodno ugušio neku bunu[2].
  • Turci zauzeli Veliku Kladušu.
  • Petsto Turaka iz Virovitice četuje u Podravini dok ih kod Virja nije razbio gen. Juraj Schwarzenberg[1].
  • Druga buna Štibrenaca (kaptolskih podložnika), predvode sela Nart i Kraljevec[3]. Istovremeno i Prva sisačka buna, na vlastelinstvu zagrebačkog kaptola[4]
  • Pobuna kmetova protiv vojnog odreda koji je prolazio kraj Ptuja (anticipacija pobune iz 1635)[5].
  • Sultan Murat IV zabranio kafu, duvan i alkohol pod pretnjom smrti.
  • Iranci zauzeli gruzijske zemlje Kartli i Kaheti, proteravši Tejmuraza I - opet se razgoreva Osmansko-safavidski rat (1623-39).
  • Završena katedrala Svetog Kolumbe u Derry-ju, severna Irska, prva protestantska katedrala.
  • Epidemija boginja u Massachusettsu, teško pogodila Indijance ali i naseljenike.
  • Španski franjevci podigli misiju San Luis de Apalachee u "dršci" današnje Floride.
  • Japanski šogun Tokugawa Iemitsu započinje politiku izolacije Sakoku.
Remove ads

Rođenja

Remove ads

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1633.
  • jun? - Étienne Brûlé, istraživač (* ca. 1592)
  • 22. 7. - Trijntje Keever, možda najviša žena ikad (* 1616)
  • 12. 8. - Jacopo Peri, kompozitor (* 1561)
  • 9. 9. - Heinrich Holk, dansko-njemački vojskovođa (* 1599)
  • 1. 10. - Filaret, patrijarh moskovski (* ca. 1553)
  • 7. 11. - Cornelis Drebbel, pronalazač (* 1572)
  • 8. 11. - Xu Guangqi, naučnik (* 1562)
  • 27. 12. - Meletij Smotricki, unijatski kijevski mitropolit, lingvista (* ca. 1577)

Reference

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads