Adolf Müller
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Adolf Müller (Zagreb, 1857 - Zagreb, 17. 5. 1932), utjecajni austro-ugarski i jugoslavenski industrijalac i filantrop koji je znatno doprinio kulturi grada Zagreba.
Remove ads
Biografija
Adolf Müller je rođen 1857 godine Zagrebu. Odrastao je u siromašnoj židovskoj porodici sa mnogo djece.[2] Zbog nedostatka novaca, Adolf nije mogao pohađati dobre škole. Jedva je završio pučku školu, da bi nakon toga izučio bačvarski tj. stolarski zanat.[2][3] Kao dvadesepetogodišnjak oženio se s Fanikom (Franjica) Mülhofer iz Krapine sa kojom je imao dvojicu sinova; Alfreda i Lea.[2] Pritisnuti neimaštinom[4] iz Zagreba se odselio ženinoj rodbini u Josipdol kod Ogulina, gdje je otvorio dućan mješovite robe i gostionicu.[2] Za godinu dana Adolf je skupio dovoljno kapitala da u Zagrebu preuzme zapuštenu trgovinu "Zlatni zvon" u Ilici 12. Bio je to pothvat za kojega je trebalo mnogo volje i energije, jer je ta trgovina dotad upropastila tri zagrebačka trgovca. Adolf je bio izuzetno motiviran, trgovina je u kratkom vremenu postala jedna od najboljih u gradu. Punih 25 godina vodio je svoj dućan, a usput je počeo trgovati ugljenom i ciglom.[2] 1883 osnovao je ciglanu na Lašćini.[3] Na vrhuncu uspjeha osnovao je tvornicu cigle u Črnomercu, ciglanu na Baniji kod Karlovca, te udario temelje popularnim Müllerovim ciglanama u Kustošiji. Adolf je posjedovao i dva rudnika: jedan u Kosovskoj Mitrovici i drugi u Ričicama u Lici.[2] Adolf je također surađivao s više građevinskih poduzeća sa kojima je 1898 izgradio stambeni blok u Ilici, veliku zgradu na uglu Frankopanske i Dalmatinske ulice 1904, a od 1907 do 1908 godine vodio je "Građevno poduzetništvo Müller i Lubinski arhitekt" sa kojim je izveo dvije vile i pučku školu na Pantovčaku.[3] Pred kraj života kupio je dvorac i imanje grofovske porodice Vranyczany-Dobrinović u Bedekovčini.[4]
Svoju pripadnost Bogoštovnoj izraelskoj općini Zagreb izrazio je stalnom prisutnošću i donacijama, njegovo ime - Adolfo Müller - nalazi se na popisu članova koji su svojim doprinosom omogućili izgradnju izraelitske škole u Zagrebu.[3]
Adolf je kao odgovoran kapitalist svoj tvorničarski kapital pretvarao u simbolički, ulažući u kulturu Zagreba. 1913 godine je sagradio "Helios kino" (danas kazalište "Gavella") u Frankopanskoj ulici, a nakon toga je u jedno poduzeće udružio kinematografe "Helios", "Apolo" i "Union", te filmski zavod "Urania". Šest godina kasnije kupio je stambeno-poslovni kompleks u Samostanskoj (danas Varšavska ulica) i Marovskoj (danas Masarykova ulica) ulici, gdje nije bio zadovoljan postojećim stanjem kina "Ćirilometodskih zidara". Pokušao ga je najprije preurediti, a onda je od toga odustao, srušio postojeću zgradu i izgradio novo moderno "Balkan-kino" (danas kino "Europa"). Adolf Müller umro je kao izuzetno bogat čovjek u 75 godini, vlasnik jednog dijela donjogradskih blokova i dviju ciglana, omiljen kao dobrotvor. Posljednja mu je, neispunjena, želja bila sagraditi zagrebačku Židovsku bolnicu.[2] Do smrti je bio članom Upravnog odbora "Društva Židovska bolnica u Zagrebu", osnovanom 1929, a potom je izabran za člana njezinog Izvršnog vijeća.[3]
Adolf Müller je pokopan 19. 5. 1932 u porodičnoj grobnici na židovskom dijelu groblja Mirogoj u Zagrebu.[5]
Remove ads
Počasti
U kinu "Europa" se nalazi "Dvorana Müller" u kojoj se u visokoj rezoluciji prikazuju filmovi s redovnog programa. Dvorana je dobila ime u čast porodice Müller, a posebno Adolfu.[6] 2013 godine odaslan je zahtjev nadležnom gradskom tijelu Zagreba da se prolaz duž kina "Europa" preimenuje u "Müllerov prolaz" i postavi spomen-ploča.[3]
Reference
Literatura
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads