1857.

godina From Wikipedia, the free encyclopedia

Remove ads

Godina 1857 (MDCCCLVII) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom odn. redovna godina koja počinje u utorak po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju kalendare).

Ovo je članak o godini 1857.
Kratke činjenice Milenijum:, Vjekovi: ...
Kratke činjenice
Remove ads

Događaji

Januar/Siječanj Mart/Ožujak

  • 3. 1. - Pariški nadbiskup Marie Dominique Auguste Sibour ubijen od strane svećenika koji se navodno protivio nekim crkvenim dogmama.
  • 9. 1. - Jak Fort Tejonski zemljotres potresao Kaliforniju.
Thumb
Austrijski Vereinsthaler (1866)
  • 24. 1. - Bečkim ugovorom uveden savezni talir (Vereinsthaler) kao sredstvo plaćanja u Austriji i Nemačkom carinskom savezu (Zollverein). Austrijski gulden korigovao težinu u odnosu na novu valutu, sadrži 100 krajcara umesto 60.
  • 24. 1. - University of Calcutta je prvi sekularni univerzitet zapadnog stila u Južnoj Aziji.
  • januar - Crnogorski knez Danilo I Petrović u zvaničnoj poseti Parizu, što izaziva nezadovoljstvo Austrije i Rusije[1]. Opozicija (Đorđije Petrović) organizovala atentat na knjaza, ubijen jedan senator na ispraćaju[2].
  • januar/februar - Gustaveu Flaubertu suđeno po optužbi da je feljtonizovanim romanom Madame Bovary povredio moral i religiju - oslobođen 7. februara a roman u aprilu objavljen u obliku knjige.
  • 4. 2. - Veliki pogreb, juče umrlog, austrijskog konzula u Sarajevu Dimitrija Atanackovića - "prvi put" da je u gradu javno nošen krst od početka turske vlasti.[3]
  • 5. 2. - Ratifikovan liberalni ustav Meksika - protivljenje konzervativaca ranijim liberalnim zakonima i ovom ustavu dovodi do građanskog Reformskog rata (od sledećeg decembra do 1860).
  • februar - Putnički brod Tempest nestao na Atlantiku sa 150 osoba.
  • 20. 2. - U Bremenu osnovana brodarska kompanija Severnonemački Lojd (Norddeutscher Lloyd).
  • 22. 2. - Po legendi, u Minhenu nastale bele kobasice (Weißwurst).
  • 28. 2. - Austrijski feldmaršal Josef Radetzky odlazi u penziju posle 90 godina života i 72 godine službe.
  • 3. 3. - Drugi opijumski rat: Velika Britanija i Francuska i formalno objavljuju rat Kini.
  • 4. 3. - James Buchanan postaje predsednik SAD (do 1861) - kasniji istoričari ga smatraju jednim od najslabijih predsednika.
Thumb
Dred Scott
  • 6. 3. - Vrhovni sud SAD presuđuje u slučaju Dred Scott v. Sanford: crnci, robovi ili slobodni, ne mogu biti građani SAD, pa se ne mogu obraćati federalnom sudu - smatra se najgorom odlukom Suda, jedan od katalizatora Građanskog rata (poništeno 1866-68).
  • 13. 3. - Knez Aleksandar Karađorđević doneo ustroenije o udruživanju zanatlija i trgovaca (danas Dan Privredne komore Srbije).
  • 14. 3. - Kopenhagenska konvencija posle više od 400 godina ukida Øresundsku brodarinu, dansku dažbinu za prolaz moreuzom Øresund.
  • 23. 3. - Elisha Otis instalirao u New Yorku prvi lift.
  • 25. 3. - Édouard-Léon Scott de Martinville patentirao fonoautograf, prvu poznatu spravu za beleženje zvuka.
  • 27. 3. - Anglo-persijski rat: Britanci zauzeli bez borbe Muhamaru (Horamšaher) na Šat al-Arabu, pet dana kasnije zauzimaju i Ahvaz.
  • 27. 3. - 24. 4. - Izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu, Palmerstonovi vigovci konačno dobili većinu.

April/Travanj Jun/Lipanj

  • 4. 4. - Okončan Anglo-persijski rat (mirovni ugovor potpisan u Parizu pre mesec dana): Persija se povlači iz afganistanskog Herata, potpisaće trgovački ugovor i sarađivaće u sprečavanju trgovine robovima.
  • 18. 4. - Allan Kardec, osnivač spiritizma, izdaje prvu od pet knjiga koje se smatraju fundamentalnim delima te doktrine.
Thumb
Novara
  • 30. 4. - Ekspedicija Novara: austrijska fregata Novara kreće iz Trsta na put oko svijeta.
  • 5. 5. - 17. 10. - U Manchesteru se održava izložba Umetnička blaga Velike Britanije, sa 16.000 izloženih dela i 1,3 miliona posetitelja. Oscar Gustave Rejlander izlaže "Dva načina života", bešavni kolaž od 32 fotografije.
  • 10. 5. - Indijska pobuna započinje pobunom indijskih vojnika (sipoja) protiv britanskih oficira.
  • 11. 5. - Indijski pobunjenici zauzimaju Delhi, sa gradskim ološem ubijaju sve Evropljane koje vide a Britanci se digli u vazduh sa gradskim arsenalom da im ne bi pao u ruke.
  • 26. 5. - Neuchâtelska kriza okončana Pariskim ugovorom: pruski kralj se i formalno odriče bivše kneževine, sada švajcarskog kantona Neuchâtel i grofovije Valangin.
  • 2. 6. - Johann Carl Fuhlrott i Hermann Schaaffhausen predstavili prošlogodišnje otkriće Neandertal 1, prvog pronađenog neandertalca.
Thumb
Viktorijin krst
  • 6. 6. - Švedsko-norveški princ Oskar se oženio sa Sophijom von Nassau.
  • jun - Palliserova ekspedicija počinje istraživanje britanske Zapadne Kanade, od jezera Superior do Pacifika (1859). Region ovog leta istražuje i ekspedicija Henryja Youlea Hinda. Kanadske i britanske vlasti žele istražiti slabo poznatu oblast i sprečiti eventualni ekspanzionizam SAD.
  • 25. 6. - Prvo izdanje Baudelaireove zbirke pesama "Cveće zla" (Les Fleurs du mal) - u avgustu osuđen na globu zbog vređanja javnog morala.
  • 26. 6. - Kraljica Viktorija održala prvu ceremoniju dodele Viktorijinih krstova, najvišeg britanskog odlikovanja - 66 učesnika Krimskog rata (1358 odlikovanja do 2015).
  • 27. 6. - Južnoafrička Republika (Transvaal) nezavisna, prvi predsednik Marthinus Wessel Pretorius.
  • 27. 6. - Indijska pobuna: Opsada Kanpura okončana britanskom predajom - obećan im slobodan prolaz, ali dolazi do pucnjave u kojoj su skoro svi ubijeni, a žene i deca zatočeni.
  • jun - Rat u Juti: predsednik SAD proglašava da je mormonska Juta u stanju pobune zbog tamošnje poligamije i teokratije.

Jul/Srpanj Septembar/Rujan

Thumb
Mesto Bibigarskog masakra u Kanpuru
  • 1. 7. (19. 6. po j.k.) - Stefan Marković postavljen za novog knjažeskog predstavnika (predsednika vlade) u Srbiji (do 1858).
  • 1. 7. - Opsada Lucknowa - indijski pobunjenici drže pod opsadom Lucknow a Britanci započinje opsadu Delhija.
  • 15. 7. - Indijski ustanak: Bibigharski masakr britanskih žena i dece u Kanpuru.
  • 27. 7. - Austrijska južna željeznica je završena otvaranjem dionice Ljubljana-Trst - tako je Beč, nakon 18 godina gradnje, povezan željeznicom sa Jadranom.
  • 5. 8. - Prvi pokušaj postavljanja Transatlantskog telegrafskog kabla - neuspešno.
  • 15. 8. - Prvi uspon na planinu Mönch u Bernskim Alpima (4.107 m).
  • 18. 8. - Počela s radom Biblioteca Comunale Paravia, današnja Znanstvena knjižnica Zadar.
  • 20. 8. - Jedrenjak Dunbar se nasukao pred Sydneyskom lukom, stradala 121 osoba.
  • 26. 8. - Nemački botaničar i istraživač Adolf Schlagintweit pogubljen u Kašgaru.
  • 28. 8. - Odobren zakon u Engleskoj i Velsu kojim se razvod premešta iz crkvenog u građanski sud.
Thumb
Britanci ulaze u Delhi
  • 11. 9. - Masakr na Mountain Meadows: mormonska milicija ubila oko 120 pripadnika iseljeničkog karavana u Juti.
  • 12. 9. - Parobrod SS Central America potonuo zbog uragana kod Severne Karoline sa 425 ljudi i 14.000 kg zlata, što će inicirati ekonomsku krizu.
  • septembar - U SAD počinje finansijska Panika 1857. koja će se proširiti i u Evropu.
  • septembar - Zbog turskog zuluma Luka Vukalović na zboru narodnih glavara dogovorio novu bunu, pridružiće se i Kuči i Vasojevići[4].
  • 20. 9. - Britanci povratili Delhi, poslednji mogulski car Bahadur Shah II je uhapšen, dvojica sinova i jedan njegov unuk su ubijeni.
  • 24 - 29. 9. - Susret dva cara u Stuttgartu, francuskog Napoleona III i ruskog Aleksandra II - Rusija izlazi iz izolacije, Francuskoj obećana neutralnost u slučaju konflikta sa Austrijom u Italiji (→ Austrijsko-sardinijski rat).
  • 25. 9. - Krunski princ Karl XV postaje regent Švedske i Norveške.
  • septembar/oktobar - Otkrivena Tenkina zavera za ubistvo kneza Aleksandra, nazvana po Stefanu Stefanoviću Tenki, predsedniku Saveta (u zaveru bilo umešano još nekoliko savetnika, finansira ih Miloš Obrenović).

Oktobar/Listopad Decembar/Prosinac

Thumb
Panika 1857. u SAD: juriš na banke
  • 5. 10. - Srpski slikar Stevan Todorović otvorio u Beogradu besplatnu školu za slikanje, pevanje i gimnastiku (bila nakratko zabranjena).
  • 13. 10. - Panika 1857.: zatvorene banke u New York Cityju, ostaju tako do 12. decembra.
  • 24. 10. - U Sheffieldu u Engleskoj formiran Sheffield F.C., prvi fudbalski klub na svijetu.
  • 25. 10. (13.10. po j.k.) - Šestorica savetnika podnela ostavku pod pritiskom kneza Aleksandra, mada nisu bili direktno umešani u Tenkinu zaveru (francuski i ruski konzul negoduju).
  • 28. 10. - Uspostavljen međunarodni telegrafski saobraćaj na liniji Beograd-Carigrad, preko Niša i Sofije.
  • 29. 10. - Helmuth Karl Bernhard von Moltke dobio dužnost dužnost šefa pruskog generalštaba (do 1888, od 1871 šef nemačkog Velikog generalštaba).
  • 1. 11. - U SAD izlazi prvi broj kulturnog časopisa The Atlantic Monthly.
  • 2. 11. (21.10. po j.k.) - Francuski ambasador pri Porti Duvnel (s kojim se u principu slaže i ruski ambasador) traži tursku komisiju za rešavanje ustavnog sukoba u Srbiji.
  • 13. 11. (1.11. po j.k.) - Osuđenima u Tenkinoj zaveri smrtna kazna zamenjena doživotnom robijom u Gurgusovačkoj kuli, uz brutalan prevoz i tretman.
Thumb
Zgrada železničke stanice u Kikindi
  • 15. 11. - Puštena pruga Segedin-Temišvar, preko Banatskog Aranđelova i Kikinde, što predstavlja vezu i sa Budimpeštom i Bečom.
  • 18. 11. - Opsada Lucknowa okončana britanskim povlačenjem iz grada.
  • 18. 11. - Eksplozija barutane u utvrdi Mainz, uništeno 57 kuća, poginuo izvestan broj pruskih i austrijskih vojnika.
  • 20. 11. - Ručno pismo (reskript) ruskog cara Aleksandra II kojim je plemstvo ovlašćeno da se bavi seljačkim pitanjem, u pravcu ukidanja kmetstva[5].
Thumb
Karta Beča iz 1858, prije rušenja zidova i šančeva
  • decembar? - U južnoj Hercegovini, uz pomoć Crne Gore, počinje ustanak Luke Vukalovića koji će se raširiti do Drobnjaka[1]. Vukalović je vodio krvavu borbu u Orahovcu.
  • decembar - Izbija novi ustanak u Bosni koji će biti ugušen u jesen 1858 - Prva Pecijina buna (Petar Petrović Pecija na čelu ustanka u Krajini). Ustanak seljaka oko Gradačca sa centrom u selu Gorici[6].
  • decembar - Grupa bosanskih seljaka krenula da preda žalbu sultanu na svoje stanje - žele ukidanje čitluka i služenje u vojsci umesto poreza[7].
  • 16. 12. - Zemljotres u Basilicati ubija oko 11.000 ljudi u južnoj Italiji (Kraljevina dviju Sicilija).
  • 20. 12. - Austrijski car Franjo Josip I izdaje dekret Es ist Mein Wille kojim naređuje rušenje gradskih zidova i šančeva Beča radi gradnje Ringstrasse.
  • 21. 12. - Juraj Dobrila je potvrđen za porečko-pulskog biskupa (do 1875).
  • 22. 12. - U Londonu osnovan Alpski klub (Alpine Club), prvi planinarski klub na svetu.
  • 31. 12. - Britanska kraljica Viktorija odabire Ottawu kao budući glavni grad Kanade.

Kroz godinu

Thumb
Od Štajerske do Istre
  • Srbija:
    • U Srbiji se prikupljaju prilozi za Karađorđev spomenik, u šta je vlada uključila policiju, a mitropolit sveštenstvo - Savet negoduje zbog nameta.
    • Počinje gradnja Kapetan-Mišinog zdanja u Beogradu.
    • U Srbiji donet Zakon o osnovnim školama - finansiranje i nadzor preneti sa lokalnog na državni nivo.
    • Stevan Todorović došao u Beograd i osnovao školu za crtanje i školu za gimnastiku i borenje.
    • Oštra zima i loši putevi izazivaju visoke cene u Beogradu.
    • Šumska uredba pokušava da unese reda u vlasništvo i prekomernu seču u Srbiji, oborena već sledeće godine.
  • U Crnoj Gori se pojavila opozicija oko predsednika Senata Đorđija Petrovića, ali knjah Danilo je ubrzo suzbija[8].
  • Đorđe Natošević započinje u Temišvaru reformu srpskog školstva u Habsburškom carstvu[9].
  • U civilnoj Hrvatskoj (bez Srema) ima 851.516 stanovnika od čega 83.026 Srba; u Vojnoj granici od 657.817 stanovnika, Srba je 45% (ukupno 29,04% Srba u oba dela Hrvatske, pad sa 31,41% u 1840.)[10].
  • Ruski diplomata Aleksandar Giljferding putuje po Kosovu i Bosni.
  • Dimitraćeva buna oko Vidina[11].
Thumb
Oscar Gustave Rejlander: "Dva načina života", fotografski kolaž
Remove ads

Rođenja

Januar/Siječanj Jun/Lipanj

Jul/Srpanj Decembar/Prosinac

Remove ads

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1857.

Reference

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads