Arnhem
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Arnhem (njemački: Arnheim) je glavni grad nizozemske provincije Gelderland. Grad ima 142.569 stanovnika u užem gradskom središtu, dok na širem metropolitanskom području živi 348.395 stanovnika.[1]
Remove ads
Geografija
Arnhem leži u istočnoj Nizozemskoj, na sjevernoj obali Rajninog rukavca Nederrijna,[1] pa je grad i velika luka.
Historija
Vjerojatno se za antičkih vremena tu nalazilo rimsko naselje Arenacum, prvi put spomenuto 893. godine.[1] Status grada dodijelio mu je Otto II, knez od Gelderna koji ga je i utvrdio. Za srednjeg vijeka grad je bio prijestolnica vojvoda od Gelderna, pa su ga zbog tog često napadali burgundski rivali. Od 1443. je član Hanzeatski saveza,[1] a od 1543. njime vlada Sveto Rimsko Carstvo Karla V i od tada je sjedište feudalnog gelderlandskog savjeta. Od 1585. grad je pod kontrolom Sedamnaest ujedinjenih holandskih provincija.[1] Francuzi su 1672. opkolili i na kraju razorili Arnhem, pa je tokom 18. vijeka ponovno utvrđen zidinama, ali su ga Francuzi ponovno zauzeli 1793. godine.[1]

Za Drugog svjetskog rata okupirali su ga Nijemci, a postao je slavan u septembru 1944. kad se tu odigrala bitka oko mosta preko Rajne, koji su neuspješno pokušali zauzeti britanski i poljski padobranci.[1]
Remove ads
Znamenitosti
Najveće znamenitosti Arnhema su stara Gradska vijećnica podignuta oko 1540, katolička crkva Sint-Walburgisbasiliek iz 1422. i protestantska crkva Groote Kerk iz 15. vijeka.[1] Pored grada nalaze se dva nacionalna parka, Hoge Veluwe i Zuidelijke Veluwezoom, zatim nizozemski muzej na otvorenom iz 1912. i kraljevski muzej Kröller-Müller koji ima jednu od najvećih umjetničkih kolekcija u Nizozemskoj.[1]
Privreda
Arnhem je jak industrijski centar sa snažnom metalurgijom, brodogradnjom, tekstilnom, kožarskom i kemijskom industrijom. Također, za ekonomiju grada su važni turizam i pogoni koji proizvode električne uređaje.[1]
Gradovi prijatelji
|
Reference
Vanjske veze
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads