Gruffydd ap Llywelyn

Gruffydd ap Llywelyn (cca. 1007 – 1063/1064) bio je kralj Gwynedda koji je od 1055. do smrti vladao cijelim današnjem Walesom, te bio jedini velški vladar koji se time mogao pohvaliti. U Analima Ulstera i Brut y Tywysogionu je proglašen kraljem Britanaca. Bio je praunuk gvinedskog kralja Hywel Ddaa i kralja Cadell ap Rhodrija od Deheubartha.^[1]

V. također Gruffydd ap Llywelyn Fawr

Karta koja prikazuje opseg osvajanja Gruffydd ap Llywelyna

  Gwynedd, kraljevstvo Gruffydd ap Llywelyna

Bio je stariji od dva sina Llywelyn ap Seisylla, kralja Gwynedda i Powysa. Nakon očeve smrti 1023. godine, vlast nad Gwyneddom je preuzeo Iago ab Idwal ap Meurig iz dinastije Aberffraw. Prema predaji je u mladosti bio lijen i neodgovoran, ali se, čuvši kuhare u zamku kako ga ogovaraju, odlučio promijeniti svoj život i posvetiti se stjecanju vlasti. Postao je vladar Powysa. Kada je Iago ubijen 1039. godine, Gruffydd je preuzeo i Gwynedd. Potom je napao susjednu državu Deheubarth, te porazio i svrgnuo njenog vladara Hywela ab Edwina. Jedini mu je duže vrijeme otpor pružao Gruffydd ap Rhydderch u Gwent, koga je konačno uspio poraziti 1055.

Gruffydd je tada postao toliko moćan da je mogao priuštiti intervenciju u unutrašnje sukobe u susjednoj Engleskoj. Iste godine je pomogao prognanom earlu Aelfgaru u njegovom pohodu kada je poražen Ralph Plahi, saveznik Harolda Godwinsona. Godine 1057. je uspio osvojiti Morgannwg. Njegovu moć je morao priznati i engleski kralj Edward Ispovjednik. Gruffydd se oženio za Eadlgyth, kćer svog saveznika Aelfgara.

Godine 1063. je Edward pristao na plan Harolda Godwinsona da se Wales iznenada napadne i Gruffydd ukloni. U pohodu su sudjelovale dvije vojske - jedna na čelu sa Haroldom, a druga na čelu sa Haroldovim bratom Tostigom. Gruffydd je natjeran na povlačenje a potom ubijen od svojih ljudi. Nakon njegove smrti Wales se ponovno raspao na nekoliko manjih država. Ealdgyth se, pak, udala za Harolda koji će samo tri godine kasnije poginuti u bitci kod Hastingsa.