Magnezijum oksid
From Wikipedia, the free encyclopedia
Magnezijum oksid (MgO), je beli prah. Njegova temperatura topljenja iznosi oko 2.800 °C, a na višoj temperaturi on sublimuje. Na temperaturi do 900 °C lako se rastvara u kiselinama i veooma brzo prelazi u magnezijum hidroksid koji je veoma jaka baza. Posle prženja on postaje neaktivan.[7][8]
Magnezijum oksid | |
---|---|
![]() | |
![]() | |
IUPAC ime | |
Identifikacija | |
CAS registarski broj | 1309-48-4 |
PubChem[1][2] | 14792 |
ChEMBL[3] | CHEMBL1200572 |
RTECS registarski broj toksičnosti | OM3850000 |
ATC code | A02 ,A06AD02, A12CC10 |
Jmol-3D slike | Slika 1 |
Svojstva | |
Molekulska formula | MgO |
Molarna masa | 40,3044 g/mol |
Agregatno stanje | čvrsto (bijeli prah) |
Miris | bez mirisa |
Gustina | 3,58 g/cm³ |
Tačka topljenja |
2852 °C, 3125 K, 5166 °F |
Tačka ključanja |
3600 °C, 3873 K, 6512 °F |
Rastvorljivost u vodi | 0,0086 g/100 mL (30 °C) |
Rastvorljivost | Rastvoran u kiselinama, amonijaku nerastvoran u alkoholu |
pKa | 10,3 |
Energijska barijera | 7,8 eV[4] |
Toplotna provodljivost | 45–60 W·m−1·K−1[5] |
Indeks prelamanja (nD) | 1,736 |
Struktura | |
Kristalna rešetka/struktura | Halit (kubni), cF8 |
Kristalografska grupa | Fm3m, No. 225 |
Geometrija molekula | Oktaedarna (Mg2+); oktaedarna (O2–) |
Termohemija | |
Standardna entalpija stvaranja jedinjenja ΔfH |
−602 kJ·mol−1[6] |
Standardna molarna entropija S |
27 J·mol−1·K−1[6] |
Opasnost | |
Podaci o bezbednosti prilikom rukovanja (MSDS) | ICSC 0504 |
EU-indeks | Nije na listi |
Opasnost u toku rada | Groznica metalnog dima, Iritant |
NFPA 704 | |
R-oznake | R36, R37, R38 |
Tačka paljenja | Nije zapaljiv |
Srodna jedinjenja | |
Drugi anjoni | Magnezijum sulfid |
Drugi katjoni | Berilijum oksid Kalcijum oksid Stroncijum oksid Barijum oksid |
Srodna jedinjenja | Magnezijum hidroksid Magnezijum nitrid |
(šta je ovo?)
(verifikuj)
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala | |
Infobox references |
Magnezijum oksid se u prirodi javlja kao mineral periklaz. Dobija se paljenjem magnezijuma ili prženjem magnezita (magnezijum karbonata) ili dolomita (usled prženja dolomita nastaje i kalcijum oksid). Koristi se za pravljenje cementa, posuđa. Koristi se i u medicini kao lek za trovanje i na prekiselost. Takođe se koristi i u bibliotekarstvu za zaštitu knjiga.
Reference
Povezano
Literatura
Vanjske veze
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.