Magnezijum oksid

From Wikipedia, the free encyclopedia

Magnezijum oksid

Magnezijum oksid (MgO), je beli prah. Njegova temperatura topljenja iznosi oko 2.800 °C, a na višoj temperaturi on sublimuje. Na temperaturi do 900 °C lako se rastvara u kiselinama i veooma brzo prelazi u magnezijum hidroksid koji je veoma jaka baza. Posle prženja on postaje neaktivan.[7][8]

Kratke činjenice Identifikacija, Svojstva ...
Magnezijum oksid
Thumb
Thumb
IUPAC ime
Identifikacija
CAS registarski broj 1309-48-4 Y
PubChem[1][2] 14792
ChEMBL[3] CHEMBL1200572 Y
RTECS registarski broj toksičnosti OM3850000
ATC code A02AA02,A06AD02, A12CC10
Jmol-3D slike Slika 1
Svojstva
Molekulska formula MgO
Molarna masa 40,3044 g/mol
Agregatno stanje čvrsto (bijeli prah)
Miris bez mirisa
Gustina 3,58 g/cm³
Tačka topljenja

2852 °C, 3125 K, 5166 °F

Tačka ključanja

3600 °C, 3873 K, 6512 °F

Rastvorljivost u vodi 0,0086 g/100 mL (30 °C)
Rastvorljivost Rastvoran u kiselinama, amonijaku
nerastvoran u alkoholu
pKa 10,3
Energijska barijera 7,8 eV[4]
Toplotna provodljivost 45–60 W·m−1·K−1[5]
Indeks prelamanja (nD) 1,736
Struktura
Kristalna rešetka/struktura Halit (kubni), cF8
Kristalografska grupa Fm3m, No. 225
Geometrija molekula Oktaedarna (Mg2+); oktaedarna (O2–)
Termohemija
Standardna entalpija stvaranja jedinjenja ΔfHo298 −602 kJ·mol−1[6]
Standardna molarna entropija So298 27 J·mol−1·K−1[6]
Opasnost
Podaci o bezbednosti prilikom rukovanja (MSDS) ICSC 0504
EU-indeks Nije na listi
Opasnost u toku rada Groznica metalnog dima, Iritant
NFPA 704
Thumb
0
1
0
 
R-oznake R36, R37, R38
Tačka paljenja Nije zapaljiv
Srodna jedinjenja
Drugi anjoni Magnezijum sulfid
Drugi katjoni Berilijum oksid
Kalcijum oksid
Stroncijum oksid
Barijum oksid
Srodna jedinjenja Magnezijum hidroksid
Magnezijum nitrid

 Y (šta je ovo?)   (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references
Zatvori

Magnezijum oksid se u prirodi javlja kao mineral periklaz. Dobija se paljenjem magnezijuma ili prženjem magnezita (magnezijum karbonata) ili dolomita (usled prženja dolomita nastaje i kalcijum oksid). Koristi se za pravljenje cementa, posuđa. Koristi se i u medicini kao lek za trovanje i na prekiselost. Takođe se koristi i u bibliotekarstvu za zaštitu knjiga.

Reference

Povezano

Literatura

Vanjske veze

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.