Ogrjevno drvo

Ogrjevno drvo je drvo (deblo) namijenjeno za grijanje prostorija. Radi se zimi i ljeti od stabala, dijelova stabala, odnosno komada, koji nisu tehnički uporabljivi (za celulozu, papir). Dijeli se na:

• tvrdo oblo drvo bjelogorice (bukovina, grabovina, jasenovina, brjestovina, hrastovina, javorovina, klenovina, kestenovina, drvo voćaka),
• meko oblo drvo bjelogorice (brezovina, topolovina, vrbovina, johovina, lipovina) i
• meko drvo crnogorice (borovina, smrekovina i jelovina).^[1]

Ogrjevno drvo.

Kalorimetar s bombom.

Moderni otvoreni kamin.

Željezna peć na ogrjevno drvo koristila se nekad i za kuhanje.

Ogrjevna vrijednost

Glavni članak: Ogrjevna vrijednost

Ogrjevna vrijednost ili ogrjevna moć je toplina oslobođena pri izgaranju goriva s kisikom pod standardnim uvjetima. Kemijska reakcija je obično između ugljikovodika i kisika, a kao rezultat dobivamo ugljikov dioksid, vodu i toplinu. Jedinice mogu biti: J/mol, J/kg, J/m³. Ogrjevna vrijednost se mjeri s kalorimetrom.

Gornja ogrjevna vrijednost nekih goriva

Gorivo	kJ/g	kcal/g	BTU/lb
Vodik	141,9	33,9	61 000
Benzin	47,0	11,3	20 000
Dizel	45,0	10,7	19 300
Etanol	29,7	7,1	12 000
Propan	49,9	11,9	21 000
Butan	49,2	11,8	21 200
Ogrjevno drvo	15,0	3,6	6 000
Ugljen (lignit)	15,0	4,4	8 000
Ugljen (antracit)	27,0	7,8	14 000
Zemni plin	54,0	13,0	23 000

Peći na ogrjevno drvo

Kamini

Glavni članak: Kamin

Kamini su najstarije peći za grijanje s otvorenim ložištem. Zagrijavanje prostorije nastaje pretežno zračenjem topline. Stupanj iskoristivosti ovog grijanja jest svega od 10 do 15%, jer se najveći dio topline odvodi s dimnim plinovima kroz dimnjak. Grijanjem kaminom postizava se dobro provjetravanje, ali nedovoljno zagrijavanje prostorije. Kamini se danas rijetko upotrebljavaju, i to samo kao dodatno grijanje, a ponekad radi ukrasa (dekoracije).

Peći s velikom akumulacijom topline ili kaljeve peći

Glavni članak: Kaljeva peć

Kaljeve peći se grade od posebnih keramičkih pločica i šamotnih opeka (odnosno ploča) u oblicima koji su prilagođeni različitim uvjetima i zahtjevima. Značajka je ovih peći da su stvaranje topline i odavanje topline vremenski pomaknuti. Dnevno se jedanput ili dva puta naloži ložište gorivom, koje će razmjerno u kratkom vremenu izgorjeti. Pri tome će se oslobođena toplina izgaranja upija (akumulirati) u zidovima peći. S povišenjem površinske temperature peći počinje postepeno odavanje topline zraku prostorije. Trajanja odavanja topline ovisi o debljini akumulacijske mase i veličini vanjske površine peći. Zbog velike mase koja sudjeluje pri izmjeni topline nije moguće s ovim pećima brzo ugrijati prostoriju, a niti su podesne za brzu regulaciju odavanja topline.

Peći s malom akumulacijom topline

Glavni članak: Željezna peć

Željezna peć je peć s plaštem od lijevanog željeza ili čeličnog lima koja je s unutarnje strane obložena šamotom kako bi se zaštitila od prekomjernog zagrijavanja. Regulacija emisije topline u željeznim pećima postiže se reguliranjem dovoda zraka u ložište, čime se pospješuje ili usporava izgaranje goriva. Željezne su peći prikladne kako za kratkotrajni tako i za trajni pogon. Željezne se peći stalno usavršavaju. Nova nastojanja teže za što višim iskorištenjem topline dimnih plinova, i to različitim načinom njihovog vođenja.