Santiago (Zelenortska Republika)

From Wikipedia, the free encyclopedia

Santiago (Zelenortska Republika)
Remove ads

Santiago ili Santiagu kako ga zovu domaćini (portugalski: São Tiago = sv. Jakov) je najveći i najnaseljeniji otok Zelenortskog arhipelaga od 266 161 stanovnika.[1]

Kratke činjenice SantiagoSantiagu, São Tiago, Podaci ...
Remove ads

Historija

Santiago je otkrio portugalski pomorac António da Noli oko 1460, on je izgradio prvu utvrdu za smještaj malog garnizon]]a kod današnjeg naselja Cidade Velha, tada znanog kao Ribeira Grande (to je najstarije naselje u arhipelagu). Trgovina robovima iz obližnje Afrike pretvorila je Cidade Velhu u drugi najbogatiji grad tadašnjeg portugalskog imperija. Mali Portugal nije bio u stanju na dulje vrijeme zaštititi svoje kolonije, tako da su engleski, holandski, francuski i španjolski trgovci preuzeli tu trgovinu, a otok postao meta gusarskih napada i pljački. Zbog gusarskog napada na tadašnju prijestolnicu Cidade Velha - 1712., ona je premještena u Praiu. Otočno stanovništvo je bilo u vrlo nepovoljnom položaju za vrijeme portugalske kolonijalne vlasti, tako da je na valu oslobodilačkih pokreta u Africi, masovno podržalo lidera Amílcara Cabrala i Afričku partiju za nezavisnost Gvineje i Zelenortskog [[arhipelaga 1975.

Thumb
Selo São Domingos u unutrašnjosti otoka
Thumb
Masiv Serra Malagueta na sjeveru Santiaga
Remove ads

Geografija i klima

Santiago leži između otoka Maio (40 km zapadno) i Fogo (50 km istočno), u otočkoj grupi Ilhas do Sotavento (Privjetrinski otoci, južna otočna skupina) udaljen 640 km od afričke obale.[1]

Santiago je najveći otok Zelenortskog arhipelaga, sa površinom od 991 km ².[1] To je vrlo brdovit otok, nešto malo manje ​​na jugoistoku. Visoke planine u unutrašnjosti su blagodet Santiaga jer tu ima više oborina i vlage potrebne za rast usjeva. Najveći grad na otoku je Praia, na jugoistočnoj obali, ona je i najveći grad arhipelaga i glavni grad države. Ostali veći otočki gradovi su Cidade Velha, 15 km zapadno od Paie, prva prijestolnica arhipelaga, Assomada, 60 km sjeverno i Tarrafal na sjeveru otoka udaljen 75 km od Praie.

Otok je dug 75 km u smjeru sjever - jug, a širok 35 km u smjeru istok - zapad. Najviši vrh - Pico da Antónia (1.394 m).[1] nalazi se gotovo u sredini otoka, na sjeveru se proteže planinski masiv Serra de Malagueta (1064 m).

Zelenortski otoci su vrlo degradirani, intezivnom sječom šumskog pokrova u svojoj prošlosti. Zbog blizine Sahare, većina otoka je vrlo suha, ali na otocima sa visokim planinama kao što je Santiago i udaljenijim od vrele afričke obale, vlažnost je znatno veća, a to je pogodovalo rastu prašuma, koje su danas vrlo degradirane zbog ljudske aktivnosti. Sjeveroistočni obronci visokih planina često dobivaju dosta kiše, a jugozapadne padine ne, to je zbog toga jer je taj dio otoka viši - pa se na tim visinama kondenzirana para ohladi i padne kao kiša ili rosa.

Administrativna podjela

Otok je administrativno podjeljen na 9 općina (contea) to su;

  • Tarrafal
  • São Miguel
  • São Salvador do Mundo
  • Santa Cruz
  • São Domingos
  • Praia
  • Ribeira Grande de Santiago
  • São Lourenço dos Órgãos
  • Santa Catarina
Remove ads

Privreda

Santiago ima najrazvijeniju poljoprivrednu proizvodnju u Zelenortskom arhipelagu, proizvodi se; kukuruz, banane, kava, šećerna trska i tropsko voće.[1] Pored poljoprivrede važno je i ribarstvo. U gradu Praji ima nešto manjih industrijskih pogona za preradu ribe, prehrambene proizvode i građevinski materijal, on ima i veliku morsku luku i Međunarodni aerodrom Francisco Mendes (nedavno obnovljen i proširen) koji je sjedište domaćeg avioprijevoznika TACV (Transportes Aéreos de Cabo Verde).[2] Planira se izgradnja nove trgovačke luke u gradu Tarrafalu, na sjeverozapadnoj obali otoka.[1]

Napomene

Veze

Vanjske veze

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads