Sestre milosrdnice

Sestre milosrdnice punim imenom Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga (latinski: Societas Filiarum Caritatis a S. Vincentio de Paulo, akronim: DC) su najveći ženski katolički crkveni red, čije su članice poznate po dobrotvornom radu i kao vrijedne medicinske sestre po bolnicama.^[1]

Sestre milosrnice
Societas Filiarum Caritatis a S. Vincentio de Paulo

( grb)
Kratica naziva:	DC
Godina osnivanja:	1633.
Godina reorganiziranja:
Reorganizator:	-
Mjesto osnivanja:	Pariz
Vincent Paulski, Louise Marillac
utemeljitelj:	Vincent Paulski, Louise Marillac
krilatica:
Službeni jezik:
Sjedište:	Rue du Bac 140, Pariz
superior:
čelni čovjek:	superior
Roditeljski red:	Lazaristi
Redovi nastali iz ovog reda:
Podredovi:
Broj pripadnika:	15,057[1]
Poznati pripadnici:
Odijelo:

Historija

Sestre milosrdnice osnovane su 1633. u Parizu od strane Vinceta Paulskog i plemkinje Louise Marillac. Ta kongregacija je bila radikalna novotarija za standarde 17. vijeka, kako zbog svoje organizacije - redovnice više nisu morale živjeti i boraviti isključivo po samostanima, a isto tako i zbog ciljeva djelovanja - misionarstva po najsiromašnijim zemljama svijeta, pomoći bolesnima i siromašnim.^[1]

Vincet Paulski je kao spretan organizator, po receptu iz Pariza - u svakom gradu ili zemlji u kojoj je namjeravao osnovati proviciju Sestara milosrdnica, prvo osnovao bratovštinu među bogatijim damama koje su se htjele baviti karitativnim radom i pomoći sirotinji. Iz tog nukleusa bi se kasnije razvila lokalna provincija.^[1]

Taj recept bio je dobar za početak, ali je kasnije masovni ulazak siromašnih seljačkih djevojaka i njihov rad, omogućio brzi rast kongregacije.^[1] Zbog tog su krajem 20. vijeka - Sestre milosrdnice izrasle u najveću žensku redovničku zajednicu.^[1]

Na samom početku Sestre milosrdnice zbrinjavale su sirotinju po svojim malobrojnim samostanima i domovima. Gotovo od samog početka posvetile su se i obrazovanju siromašne djece i radu po bolnicama, koje su u to vrijeme bile nešto poput ubožnica i hospicija. Isto tako od samog početka zbrinjavaju ranjenike na brojnim frontovima, pa su ih odmah nazvali - Frontovski anđeli.^[1]

Karta rasprostanjenosti po svijetu (sivo su označene zemlje gdje ih nema)

U januaru 2017. Sestre milosrdnice imale su 15,057 sestara koje su živjele u 1,806 misija u razbacanih u 94 zemlje.^[2]

Sestre milosrdnice po južnoslavenskim prostorima

Sestre milosrdnice djeluju u Hrvatskoj od 1845. kad je prvih šest sestara iz Tirola stiglo u Zagreb. Gotovo od samog početka od 1846. rade u prvoj ženskoj bolnici. Između 1848.-1945. u Zagrebu je djelovala njihova učiteljska škola, a od 1926. do 1945. i njihova ženska gimnazija.^[3]

Prve sestre došle su u Sloveniju u Maribor iz Graza 1843. a u Ljubljanu 1852.^[4]