Visoki Tauern

Visoki Tauern (njemački: Hohe Tauern) je masiv u Istočnim Alpama na jugu Austrije,^[2] koji se prostire po saveznim zemljama Salzburg, Koruška i Tirol.

Visoki Tauern Hohe Tauern
Dio Istočnih Alpa
Karta Masiva Visoki Tauern Karta Masiva Visoki Tauern
Dužina masiva:	130[1] km
Širina masiva:	50[1] km
Površina masiva:	km²
Najviši vrh:	Grossglockner (3798[1] m)
Zaštićene oblasti:	Nacionalni park Visoki Tauern
Država:	Austrija

Geografija

Visoki Tauern je dug nekih 130 km i širok 50 km, proteže se u dužinu od rijeke Krimmler Ache, prijevoja Krimmler Tauern (2633 m) i Doline Ahrntal na zapadu, do doline Großarltal i planina Murtörl (2260 m) i Katschberg (1642 m) na istoku. A u širinu od doline rijeke Salzach na sjeveru, do Drave i doline Pusteria u Italiji na jugu.^[1]

Unutar masiva ima puno visokih planina a najviše su Grossglockner (3798 m) i Großvenediger (3666 m).^[1] Njegove planine su geološki sastavljene od gnajsa i kristaličnih stijena iz paleozoika, a prekrivene su metamorfnim stijenama.^[1]

Svoje ime Visoki Tauern duguje riječi tauern koja se često koristi za prijevoje koji razdvajaju izrazito glacijalni masiv u grupe na visinama od 2400 do 2700 m. Tako planinski prijevoji Krimmler Tauern i Felber Tauern, razdavajaju grupu Venediger i grupu Granatspitz.^[1]

Tauerske doline u slivu rijeke Salzach koje se stepeničasto spuštaju prema sjeveru, karakteriziraju glatki uleknuti zidovi, slapovi i klanci (Liechtensteinklamm, Gasteiner Klamm, Kitzlochklamm i Siegmund-Thun-Klamm), a po glacijalnim dolinama brojna mala alpska jezera. Granica vječnog snijega u Visokom Tauernu je između 2700 i 2900 metara.^[1] Velik dio Visokog Tauerna je uključen u Nacionalni park Visoki Tauern.^[1]

Glavni dio masiva Visokog Tauerna formira granicu između saveznih zemalja Salzburg na sjeveru i Tirola i Koruške na jugu, a od 1919. i kratki dio austrijsko-talijanske granice na dalekom zapadu.^[1]

Masiv Tauern je važan za turizam i energetiku.^[1] Visoki Tauern je do 1960-ih bilo moguće prijeći automobilom jedino preko visoke Grossglocknerske ceste i željeznicom, jer je na pruzi koja povezuje gradove Spittal an der Drau na jugoistoku i Schwarzach im Pongau na sjeveru, izgrađenoj između 1901. i 1909. probijen Tunel Tauern dug 8371 metara.^[2]

Danas je probijeno puno tunela koji su Visoki Tauern učinili dostupnijim, od kojih su najveći i najznačajniji Felber (istočno od Großvenedigera), Hochtor (istočno od Grossglocknera) i Katschberg na trasi Tauern Autobahna.^[1]

Pogled na Goldberg, dio masiva Glockner