1901.

godina From Wikipedia, the free encyclopedia

Remove ads

Godina 1901 (MCMI) bila je redovna godina koja počinje u utorak po gregorijanskom, odn. redovna godina koja počinje u ponedjeljak po 13 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju godišnje kalendare).

Kratke činjenice Milenijum:, Vjekovi: ...
Kratke činjenice

Prva godina 20. veka/stoljeća.

Remove ads

Događaji

Januar/Siječanj

Thumb
Edward VII
  • 29. 1. - George Henry White, za sada poslednji crni kongresmen SAD, obraća se poslednji put tom domu - sledeći crnac izabran 1928. (→ Zakoni Jima Crowa).
  • 31. 1. - Praizvedba Čehovljeve "Tri sestre".

Februar/Veljača

  • 1. 2. - Štampan prvi broj "Srpskog književnog glasnika".
  • 3. 2. - Osnovano japansko ultranacionalističko Društvo Crnog zmaja, zalažu se za osvajanja u Aziji.
  • 4. 2. - Američka premijera "Toske" u njujorškom Metropolitanu, naslovnu ulogu igra Milka Trnina.
  • 6. 2. - Prvi javni telefoni na železničkim stanicama u Parizu.
Thumb
Milan Obrenović IV
  • 11. 2. - U Beču umro bivši srpski kralj Milan Obrenović (biće sahranjen u manastiru Krušedol).
  • 11. 2. - Antijezuitski neredi u Španiji.
  • 15. 2. - Giuseppe Zanardelli novi premijer Italije (do 1903), ministar unut. poslova je Giovanni Giolitti (period 1901-1914 se naziva Giolittijevom erom).
  • 18. 2. - Rekonstrukcija srpske vlade, ulazi radikal Mihailo Vujić, ministar inostranih dela.
  • 21. 2. - Usvojen tekst Ustava Kube (na snazi 1902-1940).
  • 22. 2. - Američki parobrod SS City of Rio de Janeiro udario u greben na ulasku u zaliv San Francisco, stradalo 135 ljudi.
  • 23. 2. - Britanija i Nemačka dogovorile granicu između Nemačke Istočne Afrike i Njasalenda (tj. između današnjih Tanzanije i Malavija).
  • 25. 2. - J. P. Morgan se približio monopolu u američkoj industriji čelika - inkorporiran U.S. Steel, prva korporacija vrednija od milijardu dolara, nastala spajanjem tri kompanije za čelik.
  • 26. 2. - U Pekingu pogubljena dvojica lidera Bokserskog ustanka.
  • 27. 2. - Sultan šalje 50.000 vojnika na bugarsku granicu zbog nemira u Makedoniji.
  • 27. 2. - Njemački kemičar Wilhelm Normann prijavio patent za hidrogenaciju masti, čime se dobivaju trans-masti.
  • 27. 2. - Ruski ministar prosvete Nikolaj Bogoljepov smrtno ranjen u Sankt Peterburgu od strane jednog esera nakon što je odredio da 183 kijevska studenta budu regrutovana.

Mart/Ožujak

  • 2. 3. - Plattov amandman uslovljava povlačenje američke vojske sa Kube i definira odnose dve zemlje kao dominaciju SAD - Kubanci ga prihvataju u junu, nakon američkog pritiska.
  • 4. 3. - William McKinley započinje drugi mandat predsjednika SAD, Theodore Roosevelt je potpredsjednik.
  • 5. 3. - Petko Karavelov po četvrti i poslednji put predsednik bugarske vlade (do 1902).
  • 6. 3. - Poremećena osoba bacila željezni predmet na Vilima II. u Bremenu.
  • 7. 3. (22. 2. po j.k.) - Ruska pravoslavna crkva ekskomunicirala Lava Tolstoja.
  • 9. 3. - Pokušaj atentata na Konstantina Pobjedonosceva, ober-prokurora sinoda RPC.
  • mart - Nikola Tesla sklopio ugovor sa J. P. Morganom, koji će sa 150.000 dolara finansirati gradnju bežične stanice na Long Islandu, Wardenclyffske kule.
  • 17. 3. - Izložba 71 van Goghove slike u Parizu izaziva senzaciju.
  • 17. 3. - Studentski neredi u Sankt Peterburgu zbog regrutacije, demonstracije ispred Kazanjske katedrale brutalno rasturene od strane policije i Kozaka.
  • 17. 3. - Pohod kuvajtskog emira Mubaraka Al-Sabaha u Emirat Džabal Šamar okončan velikim porazom - ugrožen je i status Kuvajta, oko koga se nadmeću Osmanlije i Britanci.
  • 23. 3. - Uhvaćen filipinski lider Emilio Aguinaldo, sledećeg meseca polaže zakletvu lojalnosti SAD - neki drugi komandanti pružaju otpor do sledeće godine.
  • 24. 3. - Bugarska vlada uhapsila neke članove Vrhovnog makedonsko-odrinskog komiteta, optužene za ubistvo novinara Ştefana Mihăileanua u Bukureštu, što je zamalo dovelo do rata sa Rumunijom - oslobođeni u avgustu usled nedostatka dokaza.
  • 28. 3. - U Beaumont, Texas osnovana Texas Fuel Company, kasniji Texaco.
  • 31. 3. - Najjači zabeleženi zemljotres na Crnom moru, cunami pogađa bugarsku i rumunsku obalu, potres se osetio od istočne Srbije do severozapadne Anadolije.

April/Travanj

Thumb
Mihailo Vujić

Maj/Svibanj

  • 1. 5. - 2. 11. - Panamerička izložba u Buffalo, New York.
  • maj - Obelodanjeno da kraljica Draga nije bila trudna - opozicija postaje otvorena, ubrzo i prve zavere.
  • 3. 5. - U Subotici osnovan Sportski atletski klub "Bačka", prvi fudbalski klub na prostoru današnje Srbije.
  • 3. 5. - Jacksonville, Florida stradao u požaru, obnovljen za par godina.
  • 5. 5. - Javljeno da je završen Kastinski rat u Jukatanu koji traje od 1847: meksička vojska zauzela Chan Santa Cruz (Felipe Carrillo Puerto); ipak, čarke se nastavljaju do 1933.
  • 8. 5. - Berzanska panika u Njujorku nakon pokušaja stavljanja pod kontrolu firme Northern Pacific Railway.
  • 9. 5. - Vojvoda od Yorka inaugurirao australski parlament u Melbournu.
  • 14. 5. - Józef Piłsudski pobegao iz ruskog zatočeništva nakon što je odglumio ludilo.
  • 17. 5. - Theodor Herzl se sastao sa sultanom Abdul Hamidom II, predlaže da Jevreji kolonizuju Palestinu u zamenu za otplatu carskih dugova.
  • 24. 5. - 78 mrtvih u nesreći u rudniku Caerphilly u Južnom Walesu.
  • 24. 5. - Socijalna aktivistkinja Emily Hobhouse se vraća u Englesku sa opisima koncentracionih logora za Bure u Južnoj Africi. Burski rat je praktično rešen u britansku korist ali Buri nastavljaju sa gerilskim operacijama, što se pokušava sprečiti zatvaranjem populacije u logore.
  • maj - U Srbiji osnovana Izvozna banka.
  • 25. 5. - Žene u Norveškoj koje plaćaju porez dobile pravo glasa na lokalnim izborima.
  • 25. 5. - U Argentini osnovan Club Atlético River Plate.
  • 28. 5. - William Knox D'Arcy dobio koncesiju za istraživanje nafte u Persiji (naći će je 1908).
  • 30. 5. - Srbi iz BiH koji zahtevaju autonomiju predali "treći carski memorandum" Franji Josipu I..

Jun/Juni/Lipanj

  • 2. 6. (20. 5. po j.k., Duhovi) - U Beogradu otvorena Prva izložba Amaterskih fotografskih snimaka u Kraljevini Srbiji, sa preko 1000 fotografija[1].
  • 8. 6. - Ruski fiziolog Ivan Pavlov prikazuje dvojici švedskih kolega iz Nobelovog komiteta svoje eksperimente sa klasičnim kondicioniranjem (dobiće nagradu 1904).
  • 11. 6. - Kukova Ostrva priključena Novom Zelandu (samouprava u slobodnoj asocijaciji od 1965).
  • 12. 6. - Kubanska ustavna konvencija prihvata iz trećeg puta Plattov amandman, bez izmena, čime zemlja postaje američki protektorat (amandman je opozvan 1934).
  • 16. 6. - Kaikhusrau Jahan postaje četvrta vladarka zaredom indijske Države Bhopal.
  • 17. 6. - Lloyd George predložio u Parlamentu osudu koncentracijskih logora u Južnoj Africi, što je odbijeno sa 154 prema 253.
  • 17. 6. - U Berlinu počinje nemačka Ortografska konferencija: jedinstvena ortografija za zemlje nemačkog jezika.
  • 19. 6. - Povodom rođenja velike kneginje Anastasije, car pomilovao uhapšene studente.
  • 24. 6. - Prva Picassova izložba u Parizu, njegov Plavi period traje 1901-1904.
  • 27. 6. - Konzervativac Chandra Shumsher Jang Bahadur Rana zbacio svog liberalnog brata sa položaja premijera Nepala, zauzima isti položaj do smrti 1929.
  • 29. 6. - Kod Cape Coda se sudarile jedine dve škune sa šest jarbola na svetu, George W. Wells i Eleanor Percy - opravljene u bostonskoj luci.
  • 29. 6. - Henri Fournier pobedio u automobilskoj trci Pariz-Berlin, 1196 km za 17 sati.
  • 29. 6. - Car Nikolaj II potvrdio zakon kojim će Finci služiti u ruskoj vojsci - Veliko Vojvodstvo je imalo svoju vojsku od 1881.
  • 30. 6. - Predstavljen okapi, životinja srodna žirafi koja je ranije bila poznata samo Pigmejima.

Jul/Juli/Srpanj

  • 1. 7. - U Francuskoj stupio na snagu Zakon o asocijacijama, koje ne smeju imati stranih obaveza - najviše utiče na katoličku crkvu.
  • 2. 7. - 400 ljudi poginulo u toplotnom udaru u New Yorku i istoku SAD, kasnije vrućina na Srednjem zapadu i Jugu; suša je znatno pogodila letinu.
  • 4. 7. - Uspostavljena Insularna vlada Filipinskih otoka, čime je američka vojna vlada zamenjena civilnom (od 1935. Komonvelt Filipini, nezavisan 1946).
Thumb
Podmornica Gustave Zédé
  • 5. 7. - Francuska podmornica Gustave Zédé se na vežbama prikrala bojnom brodu i pogodila ga maketom torpeda - prikazana mogućnost podmornica u ratovanju (sličnu demonstraciju u septembru vrši američka podmornica USS Holland).
  • 14. 7. - U Beogradu otvoreno prvo radničko pozorište u kafani "Radnička kasina", na uglu Dečanske i Skopljanske (Nušićeve) ulice.
  • jul - Albanci i Turci Ise Boljetinca brutalno traže oružje u srpskim selima Ibarskog Kolašina; od januara do avgusta oko 600 osoba je pobeglo u Srbiju[2]; sukob srpske naoružane grupe i turske vojske na Rogozni.
  • jul - Tesla traži još novca od J.P. Morgana, ovaj odbio i traži obračun već potrošenog novca.
  • 22. 7. - Slučaj Taff Vale u UK: presuđeno da su sindikati odgovorni za gubitak profita tokom štrajka - dovodi do rasta članstva u sindikatima i osnivanja Laburističke stranke, presuda oborena 1906.
  • 26. 7. - Prvo putovanje broda RMS Celtic, najvećeg na svetu, prvog od Velike četvorke firme White Star Line.
  • 28 - 29. 7. - Bitka kod San Cristóbala u Venecueli: pobeda venecuealanske vlade i kolumbijskih liberala nad kolumbijskim konzervativnim invadorima i njihovim venecuelanskim saveznicima.
  • 31. 7. - Nemački meteorolozi Arthur Berson i Reinhard Süring se popeli balonom do 10.800 metara visine.

Avgust/August/Kolovoz

  • 1. 8. - Ilirski Zavod svetog Jeronima u Rimu papinom odlukom postaje hrvatski - protest iz Crne Gore.
  • 1. 8. - Parlament UK izglasao dodatnih 12,5 milijuna funti za naoružanje,
  • 4. 8. - Izbori u Srbiji, težak poraz naprednjaka. Skupština: 84 sporazumna radikala, 26 sporazumnih naprednjaka, 14 samostalnih radikala i 6 liberala (struja Avakumović-Ribarac); Senat: od 18 izbornih mesta, sporazumni radikali uzeli 17 i jedan samostalni radikal (uz imenovane od strane kralja, radikali imaju većinu u oba doma).
  • 6. 8. - Britanska Ekspedicija Discovery na čelu sa R. F. Scottom kreće u istraživanje Antarktika (do 1904).
  • 6. 8. - Zemlja u rezervatu plemena Kiowa u Oklahomi razdeljena belcima.
  • avgust - U magazinu "The Strand" počinje feljton The Hound of the Baskervilles - povratak Sherlocka Holmesa nakon skoro osam godina.
  • 18. 8. - Odbijen zakon o ograničavanju radnog vremena u UK.
  • 18. 8. - Iz mesta Pierce City, Missouri proterani svi crnci nakon ubistva jedne belkinje, narednih dana se slično dešava u okolnim mestima.
  • 21. 8. - Na Filipine stižu američki učitelji i učiteljice, njih 509, prozvani Tomasisti, po brodu USAT Thomas.
  • 30. 8. - Hubert Cecil Booth patentirao u UK prvi motorizovani usisivač, prva verzija je bila krupan uređaj sa benzinskim pogonom i konjskom vučom, zatim sa električnim pogonom.

Septembar/Rujan

Thumb
Theodore Roosevelt, predsednik 1901-09
  • 2. 9. - Američki potpredsednik Theodore Roosevelt na sajmu u Minesoti prvi put izrekao frazu "Govori tiho i nosi veliki štap".
  • 3. 9. - Američka misionarka Ellen Stone i njena pratilja Katarina Stefanova Cilka kidnapovane od VMRO u Makedoniji (tj. današnjoj jugozapadnoj Bugarskoj)[3][4] - ovo se smatra "prvom američkom talačkom krizom".
  • 4. 9. - Sudska odluka u UK, sindikati krivi za gubitke u štrajkovima
  • 6. 9. - Anarhist Leon Czolgosz u gradu Buffalo vrši atentat na američkog predsjednika Williama McKinleya koji umire osam dana kasnije.
  • 7. 9. - Bokserski ustanak zvanično završava potpisivanjem Bokserskog protokola - između ostalog, Kina plaća odštetu tokom 39 godina.
  • 8. 9. - Otkriveni crteži u pećini Les Combarelles u francuskoj Dordogni.
  • 9. 9. - Britansko-osmanski sporazum o statusu kvo u Kuvajtu - ostaje nominalna osmanska vlast.
  • 13. 9. - Rat hiljadu dana u Kolumbiji, bitka kod Carazúe: poraz Venecualanaca i kolumbijskih liberala.
  • 14. 9. - Potpredsjednik Theodore Roosevelt (42) postaje predsjednik SAD nakon McKinleyjeve smrti.
  • 18. 9. - Germán Riesco je novi predsednik Čilea (do 1906, do kada će se promeniti 17 vlada).
  • 23. 9. - Georg Kelling demonstrirao laparoskopsku tehniku hirurgije.
  • 25. 9. - UK anektiralo kraljevinu Ashanti u Africi.
  • 28. 9. - King C. Gillette osnovao American Safety Razor Company (→ Gillette, proizvodnja počinje 1903).
  • 28. 9. - Filipinsko-američki rat, masakr u Balangigi: poginulo, nestalo i smrtno ranjeno 48 američkih vojnika.

Oktobar/Listopad

  • 1. 10. - Umro emir Afganistana Abdur Rahman Khan, nasleđuje ga sin Habibullah Khan (do 1919).
  • 2. 10. - Porinuta HMS Holland 1, prva podmornica britanske Kraljevske mornarice.
  • 2 - 9. 10. - Izbori u Ugarskoj, pobeda vladajućih liberala.
Thumb
Victor Talking Machine
  • 3. 10. - Eldridge R. Johnson i Emile Berliner osnovali Victor Talking Machine Company, proizvodiće nosače zvuka u vidu diska umesto cilindra.
  • 10. 10. - Henry Ford pobedio u svojoj jedinoj trci, što će mu privući investitore.
  • 14. 10. - Počinje redovan saziv skupštine u Srbiji (do maja naredne godine). Samostalni radikali i Avakumovićevi liberali su malobrojna ali glasna opozicija.
  • 16. 10. - Crnoputi učitelj Booker T. Washington objeduje s predsjednikom Rooseveltom u Bijeloj kući (koja se od sutra tako i zvanično zove, umjesto Izvršno zdanje).
  • 19. 10. - Alberto Santos-Dumont iz trećeg pokušaja zaslužio nagradu u trci dirižablom koja je obuhvatala i tri kruga oko Ajfelove kule.
  • 20 - 21. 10. - Na skupštini u Kninu osnovano Prosvetno-privredno društvo Srpska zora.
  • 24. 10. - Annie Edson Taylor se spustila u buretu niz Nijagarine vodopade i preživjela.
  • 25. 10. - Britanski sekretar za kolonije Joseph Chamberlain kaže da se Britanci u Južnoj Africi ponašaju mnogo časnije nego učesnici Francusko-pruskog rata - gnev u Nemačkoj, nestale šanse za savez sa Britanijom.
  • 28. 10. - Rasni nemiri zbog objeda u Bijeloj kući, 34 mrtvih.
  • 29. 10. - Smaknut Czolgosz, atentator na predsjednika McKinleya.
  • 29. 10. - U New Hampshiru uhapšena medicinska sestra Jane Toppan, priznaće 31 ubistvo.

Novembar/Studeni

  • 5. 11. - Francuska mornarica zauzela tri luke na Lezbosu, dok osmanska vlada ne zadovolji dug (pristaje tri dana kasnije).
  • 6 -9. 11. - Izbori za hrvatski sabor: 73 od 86 za narodnu stranku. Ove godine i izbori za Dalmatinski sabor,
  • 9. 11. - U Britanskoj Indiji formirana Sjeverozapadna Granična Pokrajina.
  • 12 - 13. 11. - Velika oluja pogađa Britanska ostrva, preko 200 mrtvih.
  • 17. 11. - Ples četrdeset jednog: policija upala na transvestitski bal u gradu Meksiku, mnogi uhapšeni su regrutovani i poslati na Jukatan.
  • 18. 11. - Hay–Pauncefoteov ugovor: Velika Britanija daje SAD pravo da izgradi i kontroliše kanal između Atlantskog i Tihog okeana (u igri su Panama, trenutno deo Kolumbije, i Nikaragva).
  • 19. 11. - U nemačkom Kamerunu ugušen ustanak Fulbi.
  • 20. 11. - Bitka za Manastir svetih apostola (Arakeloc): grupa jermenskih gerilaca na čelu sa Andranikom Ozanijanom uspela da izbegne tursko zarobljavanje.
  • 21. 11. - Vrhunac nereda Evangelika u Atini: osam ljudi poginulo u protestima zbog objavljivanja Jevanđelja prevedenog na moderni grčki jezik.
  • 25. 11. - Dr. Alois Alzheimer prvi put pregledao Augustu Deter, što će dovesti do dijagnoze Alchajmerove bolesti.
  • 30. 11. - Frank Hornby izmislio Meccano komplet za igru.
  • 30. 11. - U Detroitu osnovana Henry Ford Company, ali Ford je napustio sledeće godine tako da ova menja ime u Cadillac.
  • novembar - decembar - Anglo-Aro rat u istočnoj Nigeriji.

Decembar/Prosinac

  • 3. 12. - Govor predsednika Ruzvelta pred Predstavničkim domom SAD, traži da se u razumnim granicama suzbije moć trustova.
  • 10. 12. - Dodijeljene prve Nobelove nagrade.
  • 12. 12. - Guglielmo Marconi tvrdi da je poslao prvi transatlantski radio-signal, iz Kornvola do Njufaundlenda na daljini od 3.500 km.
  • decembar - Zadnji broj mostarskog časopisa "Zora".
  • decembar - U Švajcarskoj (?) osnovana ruska Socijalistička revolucionarna partija (eseri).
  • 16. 12. - Beatrix Potter privatno izdala "Priču o Zeki Petru", dogodine bestseler u izdanju velike firme.
  • 18. 12. - Narodna skupština Srbije donela Zakon o štampi.
  • 18. 12. - Liberalni poslanik David Lloyd George zamalo linčovan u Birminghamu na mirovnom skupu protiv Burskog rata.
  • 19 - 20. 12. - Pobuna protiv venecuelanske vlade u pet država, ubrzo ugušena.
  • 20. 12. - U Keniji završena Ugandanska železnica, između mora i Viktorijinog jezera, kasnije prozvana "Ludačka linija" - tokom gradnje stradalo 2.498 radnika
  • 23. 12. - U Australiji stupa na snagu Zakon o ograničenju imigracije, u skladu sa Politikom bijele Australije.
  • krajem godine - Argentina i Čile na ivici rata usled graničnih sporova i trke u drednotima, pozvani su i rezervisti (rešeno ugovorima sledeće godine).
  • 26 - 31. 12. - Peti Cionistički kongres u Bazelu: osnovan Jevrejski nacionalni fond za kupovinu zemlje u Palestini.
  • 31. 12. - Tomás Estrada Palma, donedavno državljanin SAD, izabran za prvog predsednika Kube.

Tokom/tijekom godine

  • "Godine 1900. i 1901. protekle su u pravom pogromu Srba" na Kosovu[5][6].
  • "Srpska akademska omladina iz Bosne i Hercegovine, prva stasala generacija narodne inteligencije, stupila je 1901. godine u akciju."[7]
  • Arhimandrit Nićifor Perić je novi raško-prizrenski mitropolit (do 1911).
  • Izdati Mannovi "Buddenbrookovi".
  • Nauka i tehnika
    • Karl Landsteiner otkrio ABO sistem krvnih grupa.
    • U staroj Susi pronađena stela sa Hamurabijevim zakonikom
    • Eugène-Anatole Demarçay otkrio europijum.
    • Cunardovi brodovi Lucania i Campania razmenili prvi radio-bilten o ledenim santama.
    • Oscar Troplowitz izmislio Leukoplast, prvu lepljivu traku.
    • Johann Korbuly izmislio igračku matador.
    • Završena Philadelphijska većnica, najviša nastanjiva zgrada na svetu do 1908.
Remove ads

Rođenja

Januar/Siječanj Mart/Ožujak

April/Travanj Jun/Lipanj

Jul/Srpanj Septembar/Rujan

Oktobar/Listopad Decembar/Prosinac

Kroz godinu

Remove ads

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1901.

Januar/Siječanj Jun/Lipanj

Jul/Srpanj Decembar/Prosinac

Kroz godinu

Nobelove nagrade

Remove ads

Unixovo vreme

Trenutak 13. decembar 1901. godine u 20:45:52 je najraniji koji se može predstaviti celobrojnim 32-bitnim brojem na sistemima koji mere vreme sekundama od Unixove epohe, odn. taj trenutak je -2147483648 sekundi od 1. januara 1970, 00:00:00 UTC. Simetrično ovome nalazi se 19. januar 2038., kada bi moglo doći do problema 2038. godine, nalik problemu 2000. godine.

Vidi takođe:

Godišnji kalendar

Reference

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads