From Wikipedia, the free encyclopedia
Donald Ervin Knut (engl. ; Milvoki, 10. januar 1938) je jedan od najpoznatijih informatičara programera i penzionisani profesor na univerzitetu Stanford. Često je nazivan „ocem algoritama“ jer je doprineo razvoju i sistematizaciji matematičke tehnike za analizu složenih računarskih algoritama.
Donald Knut | |
---|---|
Датум рођења | 10. јануар 1938. |
Место рођења | Milvoki, SAD |
Поље | matematika, informatika |
Институција | Univerzitet Stanford |
Познат по | analiza algoritama, programski jezici, digitalna tipografija |
Награде |
|
Званични веб-сајт | |
Pored velikog doprinosa u nekoliko grana informatike i računarstva, Knut je, možda, najpoznatiji kao tvorac -a, računarskog sistema za slog i prelom teksta, kao i -a, jezika za definisanje fonta i sistema za kompajliranje. Knut je takođe tvorac / računarskog sistema za programiranje čiji je cilj da olakša programiranje. Takođe je stvorio i — računarski set instrukcija i asembler kojim je ilustrovao primere u svom delu Umetnost računarskog programiranja (engl. ).
Donald Ervin Knut rođen je 10. januara 1938. godine u Milvokiju. Roditelji su mu bili Ervin Henri Knut i Luisi Meri Bohning. Ervin je bio učitelj i upravo on je kod Donalda razvio ljubav prema školi, muzici i matematici.
U srednjoj školi raste Donaldovo interesovanje za muziku te je u jednom trenutku bio odlučio da nakon diplomiranja studira muziku (svirao je saksofon, a kasnije i trubu), ali se na kraju posvetio prirodnim naukama. Prvi „naučni“ članak, pod nazivom objavio je u školskom magazinu. U njemu je definisao osnovnu jedinicu dužine kao debljinu magazina broj 26, a osnovnu jedinicu sile nazvao je po frazi maskote tog magazina: „Šta? Ja zabrinut?“ (engl. ). „Mad“ magazin je otkupio članak i objavio ga juna 1957. godine.
Knutov prvi matematički članak se odnosio na srednjoškolsko takmičenje koje se zvalo „Potraga za talentima“ (1955). Knutov članak o računarskoj složenosti pesama je štampan više puta u računarskim časopisima.
Kada mu je ponuđena stipendija za studiranje fizike na Institutu tehnologije u Klivlendu prihvatio ju je, ali se vremenom udaljio od fizike i posvetio matematici. Diplomirao je u jesen 1960. godine. Nakon tog je upisao Kalifornijski tehnološki institut, a juna 1963. godine je nagrađen za rad u polju matematike. Iako je još uvek bio student, 1962. godine se zaposlio u izdavačkoj kući „Adison-Vesli“. U svom radu Knut je kombinovao znanje iz matematike i informatike pa je, na primer, izračunao Ojlerovu konstantu na 1.271 decimalu i svoje rešenje objavio 1962. godine. Iste godine je objavio rad vezan za računanje polinoma. Knut se oženio sa Nensi Džil Karter 24. juna 1961. godine sa kojom ima dvoje dece: Džona Martina Knuta i Dženifer Sijeru Knut.
Nakon što je 1963. godine doktorirao, Knut je postao docent na Tehnološkom institutu u Kaliforniji na odseku za matematiku, a 1966. godine je unapređen u zvanje redovnog profesora i postao je stalni član Instituta. Od 1964. do 1967. godine radio je kao redaktor za programske jezike u Asocijaciji za računarske mašine (engl. ). Do 1966. godine njegov rad na kompilatorima (programima za prevođenje) je dostigao 3.000 napisanih strana te su Adison i Vesli zajedno sa Knutom rešili da započnu rad na seriji knjiga koje bi obuhvatile i razne druge stvari vezane za računare, a ne samo kompilatore.
Knjiga „Umetnost računarskog programiranja — prvi deo: Osnovni algoritmi“ (engl. ) objavljena je 1968. godine. Drugi deo: „Seminumerički algoritmi“ (engl. ) objavljen je sledeće godine, a treći deo: „Sortiranje i pretraga“ (engl. ) 1973. godine. Knutov cilj je bio da sakupi i sumira ono što je poznato o računarskim metodama i pokaže koliko je duboka veza između matematike i informatike.
Od 1968. godine Knut počinje da radi kao profesor informatike i računarstva na univerzitetu Stanford. Knut je dao veliki doprinos matematici i informatici. Svakako treba pomenuti Knut-Bendiks algoritam, jedan od osnovnih računarskih algoritama sa algebarskom strukturom, posebno sa grupama i polugrupama. Ovaj algoritam je objavio zajedno sa svojim studentom Piterom Bendiksom 1970. godine.
Drugo značajno Knutovo delo je izum -a, jezika za računarsko slaganje matematičkih i naučnih tekstova. je promenio tehnologiju digitalne obrade matematičkih i naučnih tekstova jer pruža izuzetan kvalitet sloga i preloma matematičke notacije, kao i običnog teksta. TeX ne samo da je pomogao u objavljivanju i pisanju članaka već je omogućio i bolju komunikaciju među naučnicima i matematičarima.
Treba pomenuti i druga Knutova dela: programski jezici, razvoj LR(k) raščlanjivanja, Knut-Moris-Prat algoritam za sravnjivanje niza karaktera itd.
Malo je poznato da je Knut predložio naziv „Bekus-Naurova forma“, da je napisao jedan od najsloženijih kompilatora za programski jezik u 22. godini i da je prvu knjigu, Umetnost računarskog programiranja, objavio u svojoj 28. godini.
Za značajan i veliki doprinos informatici i matematici Knut je dobio veliki broj nagrada, diploma i odlikovanja:
Knut se danas smatra legendarnom ličnošću u oblasti informatike. Njegove tri knjige o računarskom programiranju imale su značajnu ulogu u definisanju informatike kao složene i bitne naučne discipline. Trenutno radi na zaokruživanju serije knjiga Umetnost računarskog programiranja, koju smatra svojim životnim delom. Takođe je docent na Oksfordskom univerzitetu.
Nagrada „Donald Knut“ (engl. ) je nazvana upravo po njemu, a od 1996. godine se dodeljuje jednom godišnje i iznosi 5.000 dolara. Nagradu dodeljuju i .
Kratka lista njegovih publikacija uključuje:[3]
The Art of Computer Programming:
Computers and Typesetting (all books are hardcover unless otherwise noted):
Knjige od prikupljenih radova:
|format=
захтева |url=
(помоћ). Lecture Notes. Stanford, CA: Center for the Study of Language and Information—CSLI. ISBN 978-1-57586-381-8.. 978-1-57586-382-5. (paperback)[8]|format=
захтева |url=
(помоћ). Lecture Notes. Stanford, CA: Center for the Study of Language and Information—CSLI. ISBN 978-1-57586-249-1.. 978-1-57586-248-4. (paperback)[9]Druge knjige:
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.