918.
godina From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Godina 918. (CMXVIII) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak u julijanskom kalendaru. Oznaka 918. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.
| Godine:
◄◄ | ◄ | 914. | 915. | 916. | 917. | 918. | 919. | 920. | 921. | 922. | ► | ►► |
| Decenije:
◄ | 880-e | 890-e | 900-e | 910-e | 920-e | 930-e | 940-e | ► |
| Vijekovi: |
Remove ads
Događaji
Evropa
- 6. juli: Vilim II Mlađi postaje vojvoda Akvitanije nakon smrti svog ujaka Vilima Pobožnog.[1] Markizat Gothia prelazi u ruke grofova od Toulousea između 918. i stupanja na prijestolje Raymonda Ponsa 924. godine.
- 23. decembar – Kralj Konrad I, ranjen u jednoj od bitaka s Arnulfom I (Zlim), umire u svojoj rezidenciji u dvorcu Weilburg nakon 7-godišnje vladavine. Na samrti Konrad nagovara svog mlađeg brata Eberharda III da ponudi istočnofranačku krunu Henriku Ptičaru, vojvodi od Saksonije. Konrad je sahranjen u katedrali u Fuldi (što je također i mjesto sahrane Bonifacija) u Njemačkoj.
- Ričard Justicijar postao je vojvoda Burgundije oko 918-921. godine.
Islamsko Carstvo
- U Španiji, kraljevi Sančo I od Pamplone i Ordoño II od Leóna pokrenuli su kampanju protiv Banu Qasija. Prijetili su gradovima Nájera, Tudela i Valtierra, u gornjoj dolini Ebra.[2]
- Emir Aoudaghosta, Tamîm ibn al-Athîr, ubijen je nakon pobune uglednika. Nakon njegove smrti, konfederacija Sanhaja se raspada i uslijedile su bratoubilačke borbe koje su trajale 120 godina.[3]
Britanija
- Bitka kod Corbridgea: Visoki upravitelj Ealdred I nagovara škotskog kralja Konstantina II da mu pomogne da povrati svoju poziciju u Berniciji. Oni pokreću invaziju na njegove sada nordijske zemlje. Vikinzi pod vođstvom Ragnalla ua Ímaira (ili Rægnalda) pobjeđuju Škote i njihove saveznike kod Corbridgea (Sjeverna Northumbrija), ali i sami trpe teške gubitke.
- Ljeto – Gospa Æthelflæd od Mersije počinje intrigirati nezadovoljne frakcije unutar nordijskog Kraljevstva York (također poznatog kao Jórvik). Mersijanske trupe pustoše lokalno selo i mirno osvajaju tvrđavu Leicester (koja pripada Pet općina Danelawa), dok njen brat, kralj Edward Stariji, zauzima Stamford.
- 12. juni – Æthelflæd umire u Tamworthu dok je ratovala protiv Vikinga. Sahranjena je sa svojim suprugom Æthelredom u prioratu Svetog Oswalda u Gloucesteru. Æthelflæd nasljeđuje njena jedina kćerka Ælfwynn.
- Kraljevi Idwal Foel od Gwynedda i Hywel ap Cadell, te princ Clydog od Deheubartha (Wales) pokoravaju se vrhovnoj vlasti Edwarda Starijeg. Vikinzi pljačkaju Anglesey.
Azija
- 25. juli – Vang Kon, koreanski general, svrgava vladu kratkotrajne države Ho Gogurjeo i preuzima prijestolje u Čeorvonu. Osniva dinastiju Gorjeo i proglašava Song'ak svojom prijestolnicom.
- Car Taizu iz Kitanskog carstva zauzima novoutvrđeni grad zvan Šangdžing (današnja Unutrašnja Mongolija), što znači Vrhovna prijestolnica. Postaje rezidencija kineske dinastije Liao.
Remove ads
918. u temama
Religija
Rođeni
- Minamoto no Hiromasa, japanski plemić (u. 980)
Umrli
- 21. januar – Liu Zhidžun, kineski general
- 12. juni – Æthelflæd, Lady od Mersije (r. oko 870.)[5]
- 6. juli – William I, vojvoda od Akvitanije (r. 875.)
- 10. septembar – Baldwin II, franački markgrof
- 1. oktobar – Zhou, carica kasnog Šua
- 23. decembar – Conrad I, franački kralj
- Gung Je, kralj Hu Goguryeoa (Koreja)
- Husein ibn Hamdan, abasidski general
- Lady Ren Neiming, kineska plemkinja (r. 865.)
- Mijoši Kijotsura, japanski učenjak (r. 847.)
- Ottir (Crni), nordijski vikinški poglavica
- Tan Quanbo, kineski vojskovođa (približan datum)
- Vang Džian, car bivšeg Shua (r. 847.)
- Xu Zhixun, kineski guverner i regent
- Zhu Džin, kineski vojskovođa (r. 867.)
Remove ads
Reference
Vanjski linkovi
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads