1444.

godina From Wikipedia, the free encyclopedia

Remove ads

Godina 1444 (MCDXLIV) bila je prijestupna godina koja počinje u srijedu (1. 1. po julijanskom kalendaru).

< | 14. vijek | 15. vijek | 16. vijek | >
< | 1410-e | 1420-e | 1430-e | 1440-e | 1450-e | 1460-e | 1470-e | >
<< | < | 1440. | 1441. | 1442. | 1443. | 1444.. | 1445. | 1446. | 1447. | 1448. | > | >>

Kratke činjenice
Remove ads

Događaji

  • 5. 1. - Bitka kod Kunovice, na ulazu u Sićevačku klisuru - krstaška vojska u povlačenju, naročito Đurđeve i Hunjadijeve čete, porazila i zarobila rumelijskog beglerbega Kazim-pašu (pominje se i pobeda kod Melštice).
  • januar - Mlečani uzeli Omiš i Poljicu vojvodi Stjepanu Vukčiću Kosači.
  • januar, krajem - Hrišćanska vojska se okupila u Beogradu i okolini, na povratku iz pohoda protiv Osmanlija (prvi deo "pohoda na Varnu").
  • 19. 2. - Savez Stjepana Vukčića Kosače i napuljskog kralja Alfonsa (Stjepan ranije bio [samo] turski vazal).
  • 2. 3. - Skenderbeg osnovao Lješku ligu albanskih kneževina
  • 6. 3. - Mara Branković, sultanija Murata II, poslala izaslanika ocu Đurđu Brankoviću, čime počinju mirovni pregovori (izaslanik išao u Ugarsku preko Dubrovnika).
  • 26. 3. - Stefan Crnojević se izmirio s Mlečanima (bio u savezu sa Kosačom, koji tako gubi pozicije i u Gornjoj Zeti).
  • proleće ? - Formalni savez bosanskog kralja Tomaša sa Mlečanima protiv Kosače, kojem uzima nešto zemlje oko donje Neretve (Drijeva; saveznik mu je Ivaniš Pavlović).
  • 16. 4. - U Toursu potpisano primirje izmeđe Francuza i Engleza (traje pet godina).
  • 24. 4. - Na budimskom saboru odlučeno da se nastavi rat protiv Turaka; istovremeno, mađarski kralj Vladislav I. šalje izaslanika Muratu.
  • ca 15. 5. - Kralj Tomaš uzeo Srebrenik od Turaka.
  • 3. 6. - Povelja kralja Tomaša Janošu Hunjadiju, kojim se zaklinje na vernost njemu i mađarskom kralju.
  • 12. 6.[1] - Postignut dogovor u Jedrenu: obnova Srbije sa 24 grada, pod osmanskim vazalstvom i povratak oslepljenih Đurđevih sinova Grgura i Stefana.
  • 22. 6. - Iz Venecije kreće flota od 16 galija, po 8 papskih i mletačkih, protiv Turaka (cilj je blokada Helesponta, bez efekta).
  • 29. 6. - Skenderbeg porazio Turke u Bici na Torviolu.
  • 3. 7. - Despot Đurđe daje Vilagoš (danas Şiria u Rumuniji) i još neke posede Janošu Hunjadiju, kako bi ga pridobio za mir.
  • 30. 7. - Vizantijski car Jovan VIII Paleolog odvraća kralja Vladislava od mira s Turcima.
  • ljeto - Bosanski kralj Stjepan Tomaš prešao u katoličku veru.
  • avgust - Mir Osmanlija sa Karamanidima, Murat II predaje presto mladom Mehmedu II.
  • 4. 8. - Skenderbeg obećava kralju Vladislavu 30.000 ljudi za rat sa Turcima.
  • 15. 8.[2] - Segedinski mir Osmanske države i Ugarske na 10 godina (potvrđen dogovor iz juna); kardinal Julian Cesarini još ranije ubedio mađarskog kralja da ne poštuje ugovor.
  • 22. 8. - Obnova Despotovine: Despot Đurađ Branković se vraća u Smederevo posle pet godina.
  • 26. 8. - Bitka kod St. Jakoba an der Birsu - francuska Pirova pobeda nad Starom švajcarskom konfederacijom.
  • 3. 9. - Bosanski kralj Tomaš potvrđuje Dubrovčanima sve povlastice, a ovi će mu zauzvrat isplaćivati 2500 perpera svetodmitarskog i stonskog dohotka.
  • 20. 9. - Hrišćanska vojska prelazi Dunav kod Oršave[3] i nastavlja preko Bugarske;
    • Despot Đurđe se strogo pridržava mirovnog ugovora, ne dopušta ni Skenderbegu prelaz preko svoje teritorije.
  • septembar - Danjskog gospodara Leku Zakariju ubio njegov vazal Nikola Dukađin, ali komandant tvrđave Pavle Dukađin je predao Mlečanima.
  • jesen - Stefan Vukčić se izmirio sa despotom Đurđem.
  • 10. 11. - Bitka kod Varne - težak poraz hrišćanske vojske od Osmanlija na čelu sa bivšim sultanom Muratom;
    • poginuo mađarski kralj Vladislav I., nasleđuje ga mali Ladislav V. Posmrtni - do 1452. pod starateljstvom nemačkog cara Fridriha; Hunjadi Janoš je ugarski namesnik do smrti 1456.
    • poginuli Ivan de Dominis, varadinski biskup, i papski legat kardinal Čezarini.
    • Hunjadi pobegao u Vlašku, gde ga je Vlad Drakul nakratko pritvorio.

Tokom/tijekom godine

Remove ads

Rođenja

  • 24. 1. - Galeazzo Maria Sforza, milanski vojvoda († 1476)
  • 11. 3. - Donato Bramante, italijanski arhitekta († 1514)
  • Nilakantha Somayaji, indijski astronom i matematičar († 1544)

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1444.
  • 9. 3. - Leonardo Bruni, italijanski humanista (* ca. 1370)
  • 26. 4. - Robert Campin, flamanski slikar (* ca. 1375)
  • 20. 5. - Sveti Bernardin Sijenski, franjevac (* 1380)
  • 15. 10. - Niccolò Piccinino, italijanski kondotijer (* 1386)
  • 10. 11. - Vladislav I., kralj poljski i ugarsko-hrvatski (* 1424)
  • 10. 11. - Ivan de Dominis, senjski biskup
  • 1444-45 - Pier Paolo Vergerio Stariji, italijanski humanista (* 1370)

Reference

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads