1504.
godina From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Godina 1504 (MDIV) bila je prijestupna godina koja počinje u ponedjeljak (1. jan./sij. po julijanskom kalendaru).
- Ovo je članak o godini 1504.
Remove ads

Remove ads
Događaji
- 10. 1. - Ugarsko-hrvatski kralj Vladislav II. imao moždani udar (i još jedan u lipnju)[1].
- 31. 1. - Lionskim ugovorom Luj XII prepušta Napuljsko kraljevstvo Ferdinandu II Aragonskom; španska kruna takođe kontroliše Siciliju, a Francuzima ostaje Milansko Vojvodstvo. Španska vlast u Napulju traje do 1647.
- 15. 2. - Kralj Vladislav II. i Mletačka Republika sklapaju novi ugovor: Mlečani daju 30.000 dukata godišnje za obranu Hrvatske (inače, tokom godine žale se na vojvodu Kozulića)[2].
- 29. 2. - Kristofor Kolumbo upotrebio svoje znanje pomrčine Mjeseca da od jamajkanskih domorodaca iznudi zalihe.
- 8. 5. - Završen Ugarski sabor, odbijene vanredne daće, Emerik Perenj je novi palatin.
- 2. 7. - Umro Stefan III Veliki, moldavski vojvoda, nasleđuje ga sin Bogdan III Jednooki (do 1517).
- jul - U turskom Novom pogubljen markgraf Kratone sa sedam slugu[3] (?).
- 8. 9. - U Firenci otkriven Michelangelov "David".
- rujan - Ban Ivaniš Korvin boravi u Kninu, zamalo zarobljen od četujućih Turaka, dobio groznicu[4].
- 22. 9. - Prvi ugovor iz Blois predviđa venčanje Karla Habsburga i francuske princeze Claude ali neostvareno.
- 12. 10. - Umro hrvatski ban Ivaniš Korvin, ostaje udovica Beatrica Frankopan s dvoje male djece koja ubrzo umiru; novi banovi su Andrija Bot od Bajne (do 1507) i Franjo Balaš od Gjarmata (slavonski staleži ih dočekuju s nepovjerenjem).
- 7. 11. - Kristofor Kolumbo se vratio sa svojeg poslednjeg putovanja u Ameriku (pratio ga je i sin Ferdinand).
- 26. 11. - Po Izabelinoj smrti, Kruna Kastilje pripada njenoj kćerci Juani.
Tokom/Tijekom godine
- Hrvatski slavonski velikaš Ivaniš Berislavić postavljen za srpskog despota (do 1514), Brankovići na čelu sa Maksimom odlaze u Vlašku Radua IV Velikog.
- Babur prešao Hindu Kush i zauzeo Kabul od Arghunida.
- Amara Dunka osnovao Senarski sultanat u Sudanu.
- Rafaelovo "Venčanje Device".
- Pahomije I na čelu Vaseljenske patrijaršije (do 1513).
- "Opsada Skadra", istorija Marina Barletija.
- Cesare Borgia uhapšen i prognan u Španiju.
- Srpski monasi preuzeli Manastir Sv. Save Osvećenog u Palestini[5].
Remove ads
Rođenja
- 17. 1. - Antonio Ghislieri, papa Pio V. († 1572)
- 29. 5. - Antun Vrančić, hrvatski pisac, nadbiskup Estergoma († 1573)
- Bonifazio Stivanić/Drakolica (Bonifatius de Stephanis), biskup i diplomata iz Dubrovnika († 1584)
Smrti
- april - Filippino Lippi, italijanski slikar (* ca. 1457)
- prije svibnja - Petar Gereb, Ugarski Palatin
- 2. 7. - Stefan III Veliki, moldavski vladar i rumunski svetac (* 1433)
- 12. 10. - Ivaniš Korvin, hrvatski ban (* 1473)
- 26. 11. - Isabel I de Castilla, kraljica Kastilje i Leona (* 1451)
- 6. 12. - Juraj Ćulinović, hrvatski slikar (* 1433-36)
Reference
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads