1503.
godina From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Godina 1503 (MDIII) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju (1. jan./sij. po julijanskom kalendaru).
- Ovo je članak o godini 1503.
Remove ads
Događaji
- 20. 1. - U Sevilli osnovana Casa de Contratación s namerom kontrole španskog istraživanja i kolonizacije; od ove godine do 1650. u seviljsku luku je ušlo 16.000.000 kg srebra i 185.000 kg zlata.
- februar - Da Gamina flota razbila udruženu flotu kalikutskog zamorina i arapskog gusara Hodže Ambara.
- 13. 2. - Turnir Disfida di Barletta - 13 italijanskih vitezova porazilo 13 francuskih.
- 23. 2. - Franko-španski rat u Italiji: bitka kod Ruva, španska pobeda.
- 28. 3. - Ivan III., moskovski veliki knez sklopio šestogodišnje primirje sa Poljsko-Litvanijom, dobio proširenja na severoistoku i istoku.
- 6. 4. - Prvi eskadron pete indijske armade (Afonso de Albuquerque) kreće iz Lisabona.
- 28. 4. - Drugi italijanski rat, Bitka kod Cerignole: odlučujuća španska pobeda (Gonzalo Fernández de Córdoba), smatra se da je ovo prva velika bitka dobijena pretežno vatrenim oružjem (taktika Pike and shot).
- 10. 5. - Kristofor Kolumbo otkrio Kajmanske Otoke.
- 13. 5. - Španci ulaze u Napulj, gde ostaju do 1714.
- maj - Portugalska karaka Esmeralda, dio Da Gamine flote, potonula kod obala Omana - na njoj će u 21. stoljeću biti pronađen najstariji tada poznati jedan tip astrolaba.
- 20. 5. - Afonso de Albuquerque definitivno locirao otok Ascension.
- 28. 5. - Venčali se preko posrednika škotski kralj James IV i engleska princeza Margaret Tudor (lično 8. 8.); istog dana sklopljen Ugovor o večnom miru između Škotske i Engleske (zapravo potrajao 10 godina).
- Na osnovu ovoga, njegov praunuk James VI i I će 1603. naslediti englesku krunu i uspostaviti personalnu uniju Engleske i Škotske.
- 15. 6. - Povelja kralja Vladislava II. potvrđuje pravo Kraljevine Slavonije da se za podžupane i plemićke sudce smiju birati samo domaći plemići.
- 21. 6. - Ismail I odlučujuće porazio Murada, vladara Ak Kojunlua, kod Hamadana[1].
- 18. 8. - Umro je papa Aleksandar VI Borgia, jedan od najkontroverznijih renesansnih papa.
- 20. 8. - Sklopljeno sedmogodišnje primirje između Vladislava II. i Bajazita II., sporazum obuhvata Moldaviju (Stefan III Veliki očuvao samoupravu po cenu danka), Vlašku i Dubrovnik[2].
- septembar - Sabor ruske crkve: pristalice Josifa Volockog oborile predlog nestjažatelja ("neimućnih") na čelu sa Nilom Sorskim da se ukine manastirsko vlasništvo.
- 22. 9. - Nadbiskup Sijene kardinal Francesco Todeschini-Piccolomini, nećak Pija II (vl. 1458-64), izabran je za papu pod imenom Pio III., kao kompromisni kandidat između frakcija Borgia i della Rovere - bolestan je, umire već 18. oktobra.
- 30. 10. - Španska kraljica Izabela zabranjuje nasilje nad domorocima (od ove godine počinje sistem encomienda-i za eksploataciju indijanske radne snage).

- 1. 11. - Nadbiskup Avinjona kardinal Giuliano della Rovere je izabran za papu pod imenom Julije II. (do 1513). Prozvan je "Ratnički" ili "Strašni papa", ostavlja značajan trag u kulturi i politici.
- 29. 12. - Pobedom kod Garigliana Španci osigurali posed nad Napuljom.
Tokom/tijekom godine
Remove ads
Rođenja
- 11. 1. - Parmigianino, italijanski slikar († 1540)
- 10. 3. - Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva († 1564)
- 23. 7. - Ana Jagelonska, kraljica Ugarske i Češke († 1547)
- 14 - 21. 12. - Nostradamus, lekar i autor "Proročanstava" († 1566)
Smrti
Reference
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads