1503.

godina From Wikipedia, the free encyclopedia

Remove ads

Godina 1503 (MDIII) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju (1. jan./sij. po julijanskom kalendaru).

Ovo je članak o godini 1503.
Kratke činjenice Milenijum:, Vjekovi: ...
Kratke činjenice
Remove ads

Događaji

  • 20. 1. - U Sevilli osnovana Casa de Contratación s namerom kontrole španskog istraživanja i kolonizacije; od ove godine do 1650. u seviljsku luku je ušlo 16.000.000 kg srebra i 185.000 kg zlata.
  • februar - Da Gamina flota razbila udruženu flotu kalikutskog zamorina i arapskog gusara Hodže Ambara.
  • 13. 2. - Turnir Disfida di Barletta - 13 italijanskih vitezova porazilo 13 francuskih.
  • 23. 2. - Franko-španski rat u Italiji: bitka kod Ruva, španska pobeda.
  • 28. 3. - Ivan III., moskovski veliki knez sklopio šestogodišnje primirje sa Poljsko-Litvanijom, dobio proširenja na severoistoku i istoku.
  • 6. 4. - Prvi eskadron pete indijske armade (Afonso de Albuquerque) kreće iz Lisabona.
  • 28. 4. - Drugi italijanski rat, Bitka kod Cerignole: odlučujuća španska pobeda (Gonzalo Fernández de Córdoba), smatra se da je ovo prva velika bitka dobijena pretežno vatrenim oružjem (taktika Pike and shot).
  • 10. 5. - Kristofor Kolumbo otkrio Kajmanske Otoke.
  • 13. 5. - Španci ulaze u Napulj, gde ostaju do 1714.
  • maj - Portugalska karaka Esmeralda, dio Da Gamine flote, potonula kod obala Omana - na njoj će u 21. stoljeću biti pronađen najstariji tada poznati jedan tip astrolaba.
  • 20. 5. - Afonso de Albuquerque definitivno locirao otok Ascension.
  • 28. 5. - Venčali se preko posrednika škotski kralj James IV i engleska princeza Margaret Tudor (lično 8. 8.); istog dana sklopljen Ugovor o večnom miru između Škotske i Engleske (zapravo potrajao 10 godina).
    • Na osnovu ovoga, njegov praunuk James VI i I će 1603. naslediti englesku krunu i uspostaviti personalnu uniju Engleske i Škotske.
  • 15. 6. - Povelja kralja Vladislava II. potvrđuje pravo Kraljevine Slavonije da se za podžupane i plemićke sudce smiju birati samo domaći plemići.
  • 21. 6. - Ismail I odlučujuće porazio Murada, vladara Ak Kojunlua, kod Hamadana[1].
  • 18. 8. - Umro je papa Aleksandar VI Borgia, jedan od najkontroverznijih renesansnih papa.
  • 20. 8. - Sklopljeno sedmogodišnje primirje između Vladislava II. i Bajazita II., sporazum obuhvata Moldaviju (Stefan III Veliki očuvao samoupravu po cenu danka), Vlašku i Dubrovnik[2].
  • septembar - Sabor ruske crkve: pristalice Josifa Volockog oborile predlog nestjažatelja ("neimućnih") na čelu sa Nilom Sorskim da se ukine manastirsko vlasništvo.
  • 22. 9. - Nadbiskup Sijene kardinal Francesco Todeschini-Piccolomini, nećak Pija II (vl. 1458-64), izabran je za papu pod imenom Pio III., kao kompromisni kandidat između frakcija Borgia i della Rovere - bolestan je, umire već 18. oktobra.
  • 30. 10. - Španska kraljica Izabela zabranjuje nasilje nad domorocima (od ove godine počinje sistem encomienda-i za eksploataciju indijanske radne snage).
Thumb
Papa Julije II na Dürerovoj slici "Blagdan Krunice" (1506)
  • 1. 11. - Nadbiskup Avinjona kardinal Giuliano della Rovere je izabran za papu pod imenom Julije II. (do 1513). Prozvan je "Ratnički" ili "Strašni papa", ostavlja značajan trag u kulturi i politici.
  • 29. 12. - Pobedom kod Garigliana Španci osigurali posed nad Napuljom.

Tokom/tijekom godine

Remove ads

Rođenja

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1503.

Reference

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads